Najnovije
Milioni američkih radnika obavezni da se vakcinišu od 4. januara
Desetine miliona američkih građana zaposlenih u kompanijama sa stotinu ili više zaposlenih u obavezi su da se vakcinišu protiv Covida do 4. januara, ili da se jednom nedjeljno testiraju na virus.
Odluka je trebalo da stupi na snagu 8. decembra, ali je administracija saopštila da će biti odložena do 4. januara kako bi se ispunili zahtjevi poslodavaca i zdravstvenih radnika, javila je agencija Reuters.
To podrazumijeva da su zaposleni obavezni da budu imunizovani sa dvije doze vakcina Pfizer ili Moderna ili jednom dozom cjepiva proizvođača Johnson & Johnson. Oni koji se nisu vakcinsali potrebno je da podnesu verifikovan negativan test na Covid i da na radnom mjestu pokrivaju lica.
Zaposleni pozitivni na koronavirus biće udaljeni sa radnog mjesta tokom trajanja infekcije.
Američka Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu objavila je da bi kompanije koje ne poštuju ta pravila mogle da se suoče sa kaznama od skoro 14.000 dolara po prekršaju.
Pravila, koja je javnosti u septembru predstavio predsjednik Joe Biden, odnose se na oko 84 miliona radnika srednjih i većih preduzeća, mada nije jasno koliko je tačno zaposlenih građana nevakcinisano, izvještava Reuters.
Strožije mjere važiće za još 17 miliona zaposlenih u domovima za starije građane, bolnicama i drugim ustanovama koje primaju novac od američkog zdravstvenog sistema. Ti zaposleni neće imati mogućnost testiranja i obavezni su da se vakcinišu.
Za sada je nejasno kako će američke zdravstvene vlasti primjeniti ta pravila. Neimenovani zvaničnik zdravstvenih vlasti rekao je da će reagovati ukoliko dobiju pritužbe na nečiji rad. Također, pojedini zaposleni moći će da traže izuzeće iz medicisnkih ili verskih razloga.
Pravila su objavljenja nakon nedjelja konsultacija i susreta sa predstavnicima poslovne zajednice, radničkim sindikatima i drugim organizacijama. Osnova su do sada najagilnijeg plana američke administracije, koju predvodi predsjednik Joe Biden, u borbi protiv širenja Covida 19 – virusa od čijih je posljedica preminulo 740.000 ljudi u SAD-u.
Američke zdravstvene vlasti plan su izradile u skladu sa svojom nadležnošću za hitne slučajeve - a svrha je zaštita radnika od neposrednih opasnosti po zdravlje. Visoki zvaničnici administracije ukazali su da se time predupređuje neusaglašenost u nadležnostima državnih zakona ili ukaza – koji zabranjuju poslodavcima da zahtijevaju vakcinaciju, testiranje ili pokrivanje lica.
Međutim, administracija se suočila sa protivljenjem republikanskih zvaničnika. Njih više desetina angažovanih kao državni tužioci nagovijestili su tužbe - tvrdeći da isključivo Kongres može da donosi takve, kako su ukazali, sveobuhvatne odluke u vanrednim situacijama.
Protekle sedmice, 19 američkih država uputilo je tužbe kako bi zaustavili obaveznu vakcinaciju zaposlenih u federalnim službama.
Zvaničnici američke administracije uvjeravaju da se napori uloženi u kampanju vakcinacije ostvaruju – pošto je, kako navode, oko 70 procenata odraslih američkih građana potpuno imunizovano.
Walmart, najveći privatni poslodavac u zemlji, krajem jula je uputio zathjev da svi radnici u njenom sjedištu u Arkansasu, kao i menadžeri koji putuju širom SAD treba da budu vakcinsani protiv Xovida do 4. oktobra. Kompanija, međutim, nije zahtijevala vakcinisanje radnika sa prvih linija.
United Airlines tražio je od zaposlenih u SAD-u da se vakcinišu ili se, u suprotnom, suoče sa otkazom. Neznatan broj od njih 67.000 odbio je vakcinaciju.
U augustu je Tyson Foods zatražio od 120.000 radnika u Americi da se vakcinišu do 1. novembra. Nedjelju dana pre roka, kompanija je saopštila da je 96% njene radne snage u potpunosti vakcinisano.
See all News Updates of the Day
Devet država će u novembru glasati i o abortusu. Hoće li to odlučiti pobjednika?
Pitanje prava na abortus moglo bi u novembru da natjera birače koji su mislili da ostanu kod kuće, da ipak izađu i glasaju, a procjenjuje se da bi u nekim državama moglo da bude i presudno za rezultat - bilo da je riječ o predsjedničkim ili izborima za državnu skupštinu.
Ovo pitanje može biti posebno uticajno poslije odluke Vrhovnog suda iz 2022. kojom se ukida federalna zaštita prava na abortus i državama daje ovlaštenje da o tom pravu odlučuju.
"Ova godina je test kako će ta odluka Vrhovnog suda zapravo utjecati na kandidate", kaže Chris Melody Fields Figueredo, direktorica centra Ballot Initiative Strategy. "Također je važno i ko će od kandidata eksploatisati to pitanje."
Birači u devet saveznih država izjašnjavaće se o unošenju prava na abortus u državne ustave, ali i o zakonima koji to pravo ograničavaju. Na primjer, u Nebraski će birači glasati i o prijedlogu kojim se zabranjuje većina abortusa poslije 12 nedjelja.
Abortus će, kako se očekuje, biti pitanje koje bi moglo da utječe na rezultat kandidata, ali neće biti i jedino o kojem će se glasači izjašnjavati. U 41 državi građani će glasati o više od 140 prijedloga, među kojima su i legalizacija marihuane, imigracija, izborne procedure, sportsko klađenje, minimalac i slično.
Od 2022. godine, na različtim izborima u sedam država - uključujući i konzervativne Kansas i Kentucky, prevagnuo je stav zagovornika prava na abortus.
Dave Campbell, profesor političkih nauka na univerzitetu Notre Dame, povlači paralele sa izborima 2004. Tada je 11 država usvojilo zabranu sklapanja istopolnih brakova, za koju se zalagao i predsjednik George Bush mlađi, koji je pobijedio sa tijesnom razlikom na izborima, a republikanci su tada dobili dodatna mjesta u oba doma Kongresa.
Međutim, nisu svi eksperti saglasni da je odluka o zabrani, koju je kasnije poništio Vrhovni sud, bila odlučujući faktor za Busha.
Studije su pokazale da izlazak na izbore tada nije bio veći u državama gdje se glasalo o zabrani istopolnih brakova. Ali Campbell u studiji nalazi da su bijeli evangelisti u tim državama izašli da glasaju, i da su ti glasovi donijeli prednost Bushu, uključujući i u Ohiou - državi koja je bila ključna za pobjedu.
Potpredsjednica SAD Kamala Harris, koja je prošle nedjelje krenula u kampanju promocije zaštite reproduktivnih prava, mogla bi da dobije sličan podstrek na ovim izborima, kaže Campbell.
Njen protivnik Donald Trump je imenovao sudije Vrhovnog suda koje su bile ključne za ukidanje zaštite prava na abortus i rekao je da je "mnogo lijepo gledati" kako države ponovo uvode zabrane.
Sada, međutim, kaže da ne bi podržao nacionalnu zabranu abortusa, a njegov kandidat za potpredsjednika JD Vance ističe da bi Trump stavi veto na takav zakon ako bi se našao na njegovom stolu. Trump je nedavno izjavio da je zabrana abortusa poslije 6. nedjelje trudnoće na Floridi isuviše restriktivna, ali poslije je rekao da ne bi glasao za zakon kojim se legalizuje abortus pošto se kod fetusa uoče znakovi života.
Značajan broj republikanskih glasača podržava pravo na abortus, ali većina republikanskih kandidata se tome protivi.
"Teško da će neko glasati za pravo na abortus, a onda glasati i za republikance", kaže Campbell.
Kelly Hall, direktorica organzacije The Fairness Project, kaže da izjašnjavanje o konkretnim pitanjima tokom izbora često motiviše više glasača da izađu, nego klasično glasanje za kandidate. Ali, dodaje da nema dovoljno dokaza da će ta pitanja privući one birače koji su htjeli da ostanu kod kuće.
U Montani bi ovo pitanje moglo da odluči hoće li demokrate zadržati većinu u Senatu. Aktuelni demokratski senator Jon Tester, koji podržava pravo na abortus, takmiči se protiv republikanca Tim Sheehyja, koji se tom pravu protivi.
U New Yorku je sudija odbacio zahtjev da se riječ "abortus" nađe u prijedlogu o kojem će se glasati u novembru. Demokrate su to željele jer su pojedine trke za mjesta u Predstavničkom domu u toj državi veoma tijesne.
Abortus će biti jedno od pitanja za birače u Nevadi i Arizoni, državama za koje se smatra da će biti ključne da odrede pobjednika predsjedničkih izbora.
Senatorica iz Arizone, Eva Burch, rekla je da je pitanje abortusa bilo ključno za njenu pobjedu prije dvije godine, i da bi moglo da bude i sada. Ona je tokom svog govora objavila da će abortirati jer njena trudnoća više nije bila održiva, i to se desilo pošto je Vrhovni sud Arizone odlučio da uvede zabranu abortusa iz Građanskog rata. Ta odluka je, međutim, osporena prije nego što je stupila na snagu.
Njen republikanski protivnik Robert Scantlebury, nije želio da za AP govori o svom viđenju ovog pitanja.
I trke za Predstavnički dom Kongresa u Arizoni su veoma tijesne, a imigracija je također veoma važno pitanje u toj državi koja se graniči za Meksikom. Ankete u Arizoni pokazuju da postoji podrška za legalizovanje prava na abortus, ali bi to pitanje moglo da motiviše i mnoge protivnike abortusa da izađu na glasanje.
Danise Rees, 23-godišnja studentkinja Državnog univerziteta Arizone i predsjednica ogranka organizacije Students of Life, rekla je da je iz republikanskog prešla u tabor neopredijeljenih poslije odluke Vrhovnog suda o abortusu - jer joj je smetalo što su neki republikanci ublažili svoje stavove. Kaže da će glasati za Trumpa, ipak, jer ima više sluha za protivnike abortusa.
"Ako demokrate sutra odluče da će biti protiv abortusa, ja bih glasala za njih", kaže Rees.
Članica NATO-a Rumunija kaže da je ruski dron narušio njen vazdušni prostor
Ruski dron narušio je rumunski vazdušni prostor tokom noćnih napada na susjednu Ukrajinu, izvijestila je članica NATO-a u nedjelju, pozivajući Moskvu da zaustavi, kako je opisala, eskalaciju.
Incident se dogodio dok je Rusija napadala na "civilne ciljeve i lučku infrastrukturu" preko Dunava u Ukrajini, saopštilo je rumunsko Ministarstvo nacionalne odbrane.
Rumunija je rasporedila ratne avione F-16 da nadgledaju svoj vazdušni prostor, a saveznici iz NATO-a su obaviještavani, saopštilo je Ministarstvo. Rumunske službe za vanredne situacije također su izdale tekstualna upozorenja stanovnicima dva istočna regiona.
Preliminarni podaci ukazuju da bi u nenaseljenom području u blizini rumunskog sela Periprava mogla postojati "zona uticaja", saopštilo je Ministarstvo. Dodaje se da je istraga u toku.
Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., Rumunija je potvrdila fragmente bespilotnih letjelica na svom teritoriju u nekoliko navrata, a nedavno u julu ove godine.
Rumunsko ministarstvo odbrane oštro je osudilo ruske napade na Ukrajinu, nazvavši ih "neopravdanim i u ozbiljnoj suprotnosti sa normama međunarodnog prava".
Mircea Geoana, odlazeća zamjenica generalnog sekretara NATO-a i bivši najviši rumunski diplomata, rekao je da vojna alijansa također osuđuje rusko kršenje rumunskog zračnog prostora.
"Iako nemamo informacije koje ukazuju na namjerni napad Rusije na saveznike, ovi postupci su neodgovorni i potencijalno opasni", napisao je na X, ranije Twitter.
Biden planira ostvariti cilj da prihvati 125.000 izbjeglica sljedeće godine, stoji u internom izvještaju
Administracija Joea Bidena planira zadržati svoj cilj da prihvati 125.000 izbjeglica sljedeće godine, navodi se u internom izvještaju u koji je Reuters imao uvid, što signalizira da će se povećanje broja izbjeglica nastaviti ako Kamala Harris osvoji Bijelu kuću.
Bidenova administracija je na korak da dovede 100.000 ljudi kroz američki program za prijem izbjeglica u fiskalnoj 2024. godini, koja se završava 30. septembra, navodi se u dokumentu. Ako bude uspješan, to bi bio najviši prijem izbjeglica u posljednje tri decenije.
Imigracija je glavna briga birača uoči izbora 5. novembra na kojima će se Harris, Bidenova potpredsjednica, suprotstaviti republikancu Donaldu Trumpu. Trump je uveliko smanjio prijem izbjeglica tokom svog mandata 2017.-2021. i obećao je opsežno gušenje imigracije ako bude ponovo izabran.
State Department je u saopćenju naveo da dijeli Bidenovu viziju programa preseljenja izbjeglica "koji odražava velikodušnost i osnovne vrijednosti Sjedinjenih Država", ali bez komentara o planu za narednu godinu.
Američki program za prijem izbjeglica obično je dostupan ljudima izvan njihovih matičnih zemalja koji se suočavaju s progonom na osnovu rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja. Kandidati moraju biti izvan SAD-a da bi se kvalifikovali za status.
Biden je prvo ciljao na 125.000 izbjeglica u fiskalnoj 2022. godini, što je ambiciozan cilj koji je ostao nedostižan čak i nakon godina ubrzavanja procesa rješavanja obrade izbjeglica.
Bidenova administracija je također povećala broj ulazaka izbjeglica iz Latinske Amerike, što je dio strategije za obezbjeđivanje više legalnih puteva u regionu usred rekordnog nivoa raseljenja.
Vijeće za izbjeglice SAD, koalicija humanitarnih grupa, pozvalo je Bidena u augustu da poveća cilj u fiskalnoj 2025. na najmanje 135.000, navodeći rastuću potrebu širom svijeta.
Ukrajina zabrinuta zbog izvještaja o slanju iranskih balističkih projektila Rusiji
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine saopćilo je u subotu da je duboko zabrinuto izvještajima o mogućem transferu iranskih balističkih projektila u Rusiju.
U saopćenju poslanom e-poštom novinarima, Ministarstvo je navelo da produbljivanje vojne saradnje između Teherana i Moskve predstavlja prijetnju Ukrajini, Evropi i Bliskom istoku i pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Iran i Rusiju.
CNN i Wall Street Journal izvijestili su u petak da je Iran prebacio balističke rakete kratkog dometa Rusiji, pozivajući se na neimenovane izvore.
Reuters je u augustu izvijestio da Rusija očekuje skoru isporuku stotina balističkih projektila Fath-360 iz Irana i da se desetine ruskog vojnog osoblja obučavaju u Iranu za satelitski navođeno oružje za konačnu upotrebu u ratu u Ukrajini.
U petak su Sjedinjene Države, ključni saveznik Ukrajine, također izrazile zabrinutost zbog potencijalnog prijenosa projektila.
"Svaki transfer iranskih balističkih projektila u Rusiju predstavljao bi dramatičnu eskalaciju iranske podrške ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sean Savett.
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima u New Yorku saopštila je u petak da je stav Teherana o ukrajinskom sukobu nepromijenjen.
"Iran smatra da je pružanje vojne pomoći stranama uključenim u sukob - što dovodi do povećanih ljudskih žrtava, uništavanja infrastrukture i udaljavanja od pregovora o prekidu vatre - nehumano", navodi se.
"Iran ne samo da se suzdržava od upuštanja u takve akcije, već poziva i druge zemlje da prestanu s isporukom oružja stranama uključenim u sukob."
U izraelskom napadu na južni Liban ubijena tri radnika hitne pomoći
Tri radnika hitne pomoći su ubijena, a dva su ranjena, od kojih jedan kritično, u izraelskom napadu u južnom gradu Farounu, navelo je u subotu libanonsko Ministarstvo zdravstva.
"Izraelske snage gađale su tim libanski civilne odbrane dok su odgovarali na požare izazvane nedavnim izraelskim zračnim napadima", navodi se u saopćenju Ministarstva, precizirajući da je pogođeno vatrogasno vozilo.
Izraelska vojska je rekla: "IDF je napao i eliminisao teroriste iz terorističke organizacije Amal koja je djelovala unutar vojne strukture Hezbollaha u području Frouna u južnom Libanu."
Libanski premijer Najib Mikati osudio je napad kao kršenje međunarodnog prava i najavio hitan sastanak u ponedjeljak sa zapadnim ambasadorima i međunarodnim organizacijama kako bi se pozabavili tekućim neprijateljstvima.
"Do danas je zbog agresije Izraela ubijeno 25 radnika iz različitih timova hitne pomoći, dva zdravstvena radnika, a povrijeđeno je 94 radnika hitne pomoći i zdravstvenih radnika", dodaje se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
