Linkovi

Top priča

Milioni američkih radnika obavezni da se vakcinišu od 4. januara

Žena prima vakcinu protiv Covida u Sjedinjenim Državama, august 2021.

Desetine miliona američkih građana zaposlenih u kompanijama sa stotinu ili više zaposlenih u obavezi su da se vakcinišu protiv Covida do 4. januara, ili da se jednom nedjeljno testiraju na virus.

Odluka je trebalo da stupi na snagu 8. decembra, ali je administracija saopštila da će biti odložena do 4. januara kako bi se ispunili zahtjevi poslodavaca i zdravstvenih radnika, javila je agencija Reuters.

To podrazumijeva da su zaposleni obavezni da budu imunizovani sa dvije doze vakcina Pfizer ili Moderna ili jednom dozom cjepiva proizvođača Johnson & Johnson. Oni koji se nisu vakcinsali potrebno je da podnesu verifikovan negativan test na Covid i da na radnom mjestu pokrivaju lica.

Zaposleni pozitivni na koronavirus biće udaljeni sa radnog mjesta tokom trajanja infekcije.

Američka Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu objavila je da bi kompanije koje ne poštuju ta pravila mogle da se suoče sa kaznama od skoro 14.000 dolara po prekršaju.

Pravila, koja je javnosti u septembru predstavio predsjednik Joe Biden, odnose se na oko 84 miliona radnika srednjih i većih preduzeća, mada nije jasno koliko je tačno zaposlenih građana nevakcinisano, izvještava Reuters.

Strožije mjere važiće za još 17 miliona zaposlenih u domovima za starije građane, bolnicama i drugim ustanovama koje primaju novac od američkog zdravstvenog sistema. Ti zaposleni neće imati mogućnost testiranja i obavezni su da se vakcinišu.

Za sada je nejasno kako će američke zdravstvene vlasti primjeniti ta pravila. Neimenovani zvaničnik zdravstvenih vlasti rekao je da će reagovati ukoliko dobiju pritužbe na nečiji rad. Također, pojedini zaposleni moći će da traže izuzeće iz medicisnkih ili verskih razloga.

Pravila su objavljenja nakon nedjelja konsultacija i susreta sa predstavnicima poslovne zajednice, radničkim sindikatima i drugim organizacijama. Osnova su do sada najagilnijeg plana američke administracije, koju predvodi predsjednik Joe Biden, u borbi protiv širenja Covida 19 – virusa od čijih je posljedica preminulo 740.000 ljudi u SAD-u.

Američke zdravstvene vlasti plan su izradile u skladu sa svojom nadležnošću za hitne slučajeve - a svrha je zaštita radnika od neposrednih opasnosti po zdravlje. Visoki zvaničnici administracije ukazali su da se time predupređuje neusaglašenost u nadležnostima državnih zakona ili ukaza – koji zabranjuju poslodavcima da zahtijevaju vakcinaciju, testiranje ili pokrivanje lica.

Međutim, administracija se suočila sa protivljenjem republikanskih zvaničnika. Njih više desetina angažovanih kao državni tužioci nagovijestili su tužbe - tvrdeći da isključivo Kongres može da donosi takve, kako su ukazali, sveobuhvatne odluke u vanrednim situacijama.

Protekle sedmice, 19 američkih država uputilo je tužbe kako bi zaustavili obaveznu vakcinaciju zaposlenih u federalnim službama.

Zvaničnici američke administracije uvjeravaju da se napori uloženi u kampanju vakcinacije ostvaruju – pošto je, kako navode, oko 70 procenata odraslih američkih građana potpuno imunizovano.

Walmart, najveći privatni poslodavac u zemlji, krajem jula je uputio zathjev da svi radnici u njenom sjedištu u Arkansasu, kao i menadžeri koji putuju širom SAD treba da budu vakcinsani protiv Xovida do 4. oktobra. Kompanija, međutim, nije zahtijevala vakcinisanje radnika sa prvih linija.

United Airlines tražio je od zaposlenih u SAD-u da se vakcinišu ili se, u suprotnom, suoče sa otkazom. Neznatan broj od njih 67.000 odbio je vakcinaciju.

U augustu je Tyson Foods zatražio od 120.000 radnika u Americi da se vakcinišu do 1. novembra. Nedjelju dana pre roka, kompanija je saopštila da je 96% njene radne snage u potpunosti vakcinisano.

See all News Updates of the Day

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Rusija brani rat u Ukrajini, SAD i druge zemlje pozivaju na odgovornost zbog zločina

Sjednica Generalne skupštine UN-a, 22. septembar

Svjetski lideri u Ujedinjenim nacijama zatražili su da se Moskva pozove na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava, dok je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov branio rat koji vodi Moskva i optužio susjednu Ukrajinu da čini zločine.

Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN čija su tema bili zločini počinjeni u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, Lavrov je optužio Ukrajinu da je stvorila prijetnje ruskoj bezbjednosti i "drsko gazila" prava Rusa i onih koji govore ruski jezik u Ukrajini.

"Uvjeravam vas da nikada to nećemo prihvatiti", rekao je Lavrov koji je došao u salu Savjeta bezbjednost da bi govorio, i zatim izašao sa sjednice. "Sve što sam danas rekao jednostavno potvrđuje da je odluka i sprovođenju specijalne vojne operacije bila neizbježna."

Lavrov je također izjavio da zemlje koje snabdijevaju Ukrajinu oružjem i obučavaju njene vojnike - učestvuju u konfliktu, i dodao da "međunarodno raspirivanje ovog konflikta od strane Zapada kolektivno - ostaje nekažnjeno".

Hiljade ljudi su ubijene u Ukrajini, a neki njeni gradovi su sravnjeni sa zemljom od kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, u najvećem napadu na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan rekao je Savjetu da postoje "razumne osnove" za uvjerenje da su zločini u nadležnosti tog suda počinjeni u Ukrajini. Sud sa sjedištem u Hagu bavi se ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom. Khan kaže da su prioriteti u istrazi ICC-a namjerno gađanje civilnih objekata i premještanje stanovnika iz Ukrajine, uključujući djecu.

SAD procjenjuju na osnovu različitih izvora, od kojih su neki i podaci Moskve, da su pro-ruske vlasti "ispitivale, privele i nasilno deportovale" do 1,6 miliona Ukrajinaca u Rusiju od početka invazije.

Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je sve članice Savjeta bezbjednosti UN da "pošalju jasnu poruku" Rusiji da mora da prestane da prijeti upotrebom nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije ove nedjelje rekao da će njegova - nuklearno naoružana zemlja - "svakako iskoristiti sva raspoloživa sredstva" da odbrani svoju zemlju i narod ako njena teritorija bude ugrožena.

Blinken je, na sjednici Savjeta bezbjednosti, iskoristio priliku da kritikuje rusku invaziju i pozove druge zemlje da se pridruže u snažnoj osudi sukoba.

"Svaka članica Savjeta treba da pošalje jasnu poruku da se odmah mora prekinuti sa ovim nesmotrenim nuklearnim prijetnjama", rekao je.

Dan pošto je predsjednik Joe Biden napao ruskog lidera Vladimira Putina zbog, kako je rekao, grubog kršenja Povelje UN i međunarodnog prava, SAD su u Savjetu bezbjednosti poručile da Rusija treba da se suoči sa novim osudama i izolacijom zbog invazije.

Blinken je naveo nekoliko primera navodnih ratnih zločina i drugih zvjerstava koje su počinili ruski vojnici i pozvao zemlje koje tek treba da govore da se snažno oglase protiv tih događaja, koji narušavaju međunarodni poredak.

Britanija i neke druge članice su takođe pozvale svoje kolege da pozovu Rusiju na odgovornost za zločine.

"Moramo da jasno stavimo na znanje predsjedniku Putinu da njegova napad na građane Ukrajine mora da prestane, i da neće biti nekažnjivosti za one koji čine zločine", rekao je britanski šef diplomatije James Cleverly, dodajući da svijet treba da odbaci "katalog laži" Moskve.

Na početku sastanka, već se videlo da će atmosfera biti napeta za slavnim stolom u obliku potkovice.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je novinarima pred sastanak da planira da drži "bezbjedno socijalno rastojanje" od svog ruskog kolege Sergeja Lavrova.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.

Dok su se pripadnici osoblja spremali da pločicu koja označava mjesto Ukrajine stave pored mjesta Rusije, Kuleba je navodno iznio primjedbu i pločica je pomjerena na drugo mjesto. Lavrov u tom trenutku nije bio u sali.

Uprkos Blinkenovim snažnim riječima, međutim, jedan američki zvaničnik izjavio je za AP da državni sekretar nema iluzije da će Savjet bezbjednosti preduzeti korake protiv Rusije, imajući u vidu njeno pravo veta kao stalne članice.

Guterres upozorio Rusiju zbog najavljenih refereneduma

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na sjednici Savjeta bezbjednosti da priče o nuklearnom konfliktu potpuno neprihvatljive i u suštini upozorio da bi takozvani referendumi u oblastima pod ruskom kontrolom zapravo predstavljali aneksiju.

Referendumi o pridruživanju Rusiji treba da se održe od petka do utorka u četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini koje pretežno drže Rusi, a koji čine oko 15 procenata teritorije Ukrajine.

Guterres je na sastanku ministara izrazio zabrinutost zbog tih planova. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe treba da se obrati Savjetu bezbjednosti, ali nije bio u sali tokom govora generalnog sekretara.

"Svaka aneksija teritorije jedne države od strane druge države koja je rezultat primene sile je kršenje Povelje UN i međunarodnog prava", izjavio je Guterres.

Zelenski pozvao UN da Rusiji oduzmu pravo veta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jedini je koji se nije obratio uživo na sjednici Generalne skupštine UN.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je da se Rusija kazni zbog agresije na Ukrajinu, i da joj se u Savjetu bezbjednosti UN oduzme pravo veta. Zelenski se unaprijed snimljenom porukom obratio Generalnoj skupštini UN, koja se trenutno održava u New Yorku.

Savjet bezbjednosti bi trebalo da se sastane u četrvtak, dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio djelimičnu mobilizaciju, koja obuhvata oko 300.000 Rusa, najavio da će Moskva anektirati određene dijelove Ukrajine i prijetio upotrebom nuklearnog naoružanja.

"Protiv Ukrajine je počinjen zločin i zahtijevamo da se to kazni", rekao je Zelenski u UN i pozvao da "pravična kazna" bude oduzimanje prava veta Rusiji u Savjetu bezbjednosti.

Savjet bezbjednosti do sada nije uspijevao da donese odluke u vezi sa ratom u Ukrajini zbog ruskog veta, a sastanak u četvrtak biće 20. po redu sa ovom temom.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov sastaće se sa zapadnim kolegama, uključujući i američkog državnog sekretara Antonija Blinkena, kada Generalni sekretar UN Antonio Guterres bude brifovao članove Savjeta bezbjednosti.

Ukrajina, SAD i druge zapadne zemlje optužile su Rusiju za ratne zločine, iako Moskva negira da su joj meta civili.

Putin je u srijedu pozvao na djelimičnu mobilizaciju, što je uzrokovalo proteste i hapšenja širom Rusije. Također je priprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje rekavši da "ne blefira".

Proruski separatistički lideri u Ukrajini najavili su da će četiri oblasti - Harkovska, Zaporoška, Donjeck i Lugansk - u periodu od 23. do 27. septembra glasati na referendumima da se pripoje Rusiji. To je oko 15 odsto ukrajinske teritorije.

Predsjednik SAD Joe Biden je na Generalnoj skupštini UN ponovio je da Putin prijetnjom nuklearnim oružjem krši dogovor o neproliferaciji.

Kanadski premijer Justin Trudeau osudio je rusku "neodgovornu eskalaciju rata" i ocijenio da Putinovo ponašanje ukazuje da "invazija ne uspijeva".

Ministri spoljnih poslova EU saglasilli su se da pripreme nove sankcije Rusiji i nove pakete oružja Kijevu.

"Jasno je da Putin pokušava da uništi Ukrajinu", kaže šef evropske diplomatije Josep Borrell.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG