Linkovi

Top priča

Biden, Harris i Trump aktivni u završnici trke za Senat u Georgiji

ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris i odlazeći predsjednik Donald Trump planiraju da organizuju mitinge u jugoistočnoj državi Georgiji u posljednja dva dana pred drugi krug ključnih senatskih izbora, koji su zakazani za utorak. 

Harris će se obratitit biračima na skupu u priobalnom gradu Savannah, kako bi podržala demokratske kandidate - baptističkog sveštenika Raphaela Warnocka​, koji se takmiči sa republikanskom senatorkom Kelly Loeffler​, i Jona Ossosfa, televizijskog producenta, čiji je rival aktuelni republikanski senator David Perdue.

Biden i Trump najavili su da će održati mitinge u ponedjeljak, dan prije izbora.

Biden će se zajedno sa dvojicom demokratskih kandidata pojaviti na skupu u Atlanti, najvećem gradu u Georgiji, dok je Trumpov miting na kojem će se založiti za Loeffler i Perdue planiran da se održi nešto sjevernije, u okrugu Whitfield, na regionalnom aerodromu Dalton.

Odlazeći potpredsjednik Mike Pence prethodno je vodio kampanju u Georgiji za dvoje republikanaca, baš kao i dvoje Trumpove odrasle djece: Donald Trump mlađi i Ivanka Trump.

Drugi krug izbora za dva mjesta u Senatu SAD neophodan je jer nijedan od četiti kandidata nije osvojio većinu na izborima 3. novembra, mada je Perdue vodio protiv Ossoffa u njihovom duelu, dok je Warnock imao prednost ispred Loefflera, u konkurenciji ukupno 10 kandidata. Prema posljednjim anketama, oba nadmetanja su previše neizvjesna da bi se prognozirao pobjednik.

Ishod dvije trke veoma je važan za Washington, jer odlučuje o tome ko će imati kontrolu nad Senatom tokom prve dvije godine Bidenovog mandata, poslije 20. januara, kada se održava inauguracija.

Republikanci će imati prednost od 50-48 kada novi senatori i senatorke polože zakletvu u nedjelju. Pobjeda u jednoj ili obe trke u Georgiji dala bi republikancima većinu u tom tijelu, a samim tim i pravo da određuju dnevni red, kao i većinu u svakom od senatskih zakonodavnih odbora.

Međutim, ukoliko i Warnock i Ossoff​ pobijede, odnos republikanskih i demokratskih senatora bio bi 50-50 (dva nezavisna senatora uglavnom glasaju sa demokratama prim. nov), a novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris imala bi priliku da bude presudni glas u korist demokrata, u organizaciji odbora i kontrolisanju zakonodavnog kalendara.

Ukoliko republikanci osvoje kontrolu nad Senatom to bi zakomplikovalo usvajanje Bidenovih zakonodavnih inicijativa u naredne dvije godine i po svemu sudeći dovelo do dugih i napornih pregovora o kontroverznim pitanjima kao što su zdravstvena zaštita, kontrola imigracije ili regulativa u vezi sa klimatskim promjenama.

Demokratska kontrola nad Senatom, ukoliko se članovi stranke budu držali ujedinjeni i glasali zajedno, mogla bi da olakša put za usvajanje Bidenove agende.

U Georgiji, nekadašnje republikanskom uporištu, Biden je na izborima 3. novembra pobijedio Trumpa sa prednošću manjom od 12.000 glasova, od ukupno pet miliona.

Uprkos Trumpovim protestima da ga je izborna prevara koštala 16 elektorskih glasova, koliko ta država donosi u Elektorskom koledžu, prema kojem se određuje ishod predsjedničkih izbora u SAD, poslije prvobitnog, i u dva ponovna brojanja - potvrđena je Bidenova pobjeda.

Biden je prvi demokratski kandidat koji je pobijedio u Georgiji u posljednjih 28 godina, što je stranci donijelo nadu da bi Warnock i Ossoff takođe mogli da pobijede u trci za Senat.

Očekuje se da će izlaznost u drugom krugu biti masovna, s obzirom da je rekordnih 3 miliona birača glasalo ranije.

Međutim, za sada se ne zna kako su ti birači glasali, jer prema zakonu Georgije, prebrojavanje glasova ne može da počne prije utorka, zvaničnog dana izbora.

Izlaznost je do sada bila najveća u nekim od najnaseljenijih oblasti oko Atlante, koje su Biden donijele tijesnu pobjedu u ovoj državi novembru.

See all News Updates of the Day

Biden će tražiti od zaposlenih u federalnim agencijama da se vakcinišu ili redovno testiraju

Predsjednik SAD Joe Biden odgovara na pitanja novinara tokom posjete Pennsylvaniji (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak bi trebalo da objavi da će svi zaposleni u federalnim agencijama morati da se vakcinišu protiv koronavirusa ili da se u suprotnom redovno testiraju, drže fizičku distancu, nose maske ili se suoče sa ograničenjima kada je riječ o putovanjima, prenijele su agencije Reuters i Associated Press pozivajući se na neimenovane izvore.

Prema tim izvorima, nove smjernice ne predstavljaju obaveznu vakcinaciju i oni koji odluče da se ne vakcinišu neće biti u opasnosti da dobiju otkaz.

Prema podacima iz 2020 godine, američka federalna vlada zapošljava oko 2,2 miliona civilnih radnika i još 570.000 koji rade za Poštu (USPS). Još nije poznato da li će se smjernice odnositi na zaposlene u Pošti ili one koji za vladu rade po ugovoru.

Pojedine savezne države i grad New York već su najavili slične mjere.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo u srijedu je rekao da će se od zaposlenih u državnim službama tražiti da se vakcinišu ili da se nedjeljno testiraju na koronavirus.

Sekretarijat za pitanja veterana u ponedjeljak je uveo obaveznu vakcinaciju svojih ljekara i medicinskog osoblja. To je prva federalna agenija koja je uvela takvu obavezu.

Sekretarijat je zadužen za najveći američki zdravstveni sistem, koji zapošljava više od 360.000 zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja u 1,293 objekata.

Brojne federalne agencije u sredu su ponovo uvele obavezno nošenje maski u federalnim zgradama u područjima u kojima naglo raste broj zaraženih, u skladu sa nalogom kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet.

Sekretarijat za odbranu u srijedu je objavio da će i zaposleni u Pentagonu morati da nose maske.

Bijela kuća je saopštila da su maske obavezne u zatvorenom prostoru u federalnim zgradama za sve zaposlene i posjetioce, bez obzira na to da li su vakcinisani, u područjima u kojima raste broj novozaraženih.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u sredu su saopštili da je stopa prenošenja zaraze značajna ili visoka u gotovo 67 posto okruga u Americi, među kojima je prijestolnica Washington pa se maske ponovo nose i u Bijeloj kući.

Federalna vlada pokušava da suzbije širenje pandemije da bi izbjegla uvođenje restrikcija na nacionalnom nivou, dok se delta soj neumoljivo širi u dijelovima SAD, a kampanja imunizacije posustaje. U potpunosti je imunizovano oko 60 posto punoljetnih građana.

Nuklearni razgovori SAD i Rusije u Ženevi

Ilustracija - Zastave SAD i Rusije (Foto: AP)

Visoki američki i ruski zvaničnici u srijedu su započeli razgovore o ublažavanju napetosti između najvećih svjetskih nuklearnih sila i saglasili se da se ponovo sastanu u septembru poslije neformalnih konsultacija, saopšteno je iz američkog State Departmenta, a prenosi agencija Reuters.

Zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman​ i zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov predvodili su delegacije na sastanku u američkoj diplomatskoj misiji u Ženevi.

Novinska agencija TASS prenijela je da je Rjabkov naveo da je zadovoljan konsultacijama i da su Sjedinjene Države tokom razgovora iskazale spremnost na konstruktivan dijalog.

To je bio prvi put za gotovo godinu dana da su dvije strane održale takozvane razgovore o strateškoj stabilnosti u svjetlu sporenja u pogledu niza pitanja, među kojima je i kontrola naoružana.

Predsjednik SAD Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin, u čijim zemljama se nalazi 90 odsto svjetskog nuklearnog naoružanja, saglasili su se u junu da pokrenu bilaternalni dijalog o strateškoj stabilnosti da bi se "postavile osnove za buduće mjere za kontrolu naoružanja i smanjivanje rizika".

Poslije neformalnih konsultacija, čiji cilj je bio "da se utvrde teme za ekspertske radne grupe" u narednoj rundi razgovora, dvije strane su se saglasile da se ponovo sastanu krajem septembra, naveo je u saopštenju portparol State Departmenta Ned Price.

Price je ocijenio da su razgovori bili "profesionalni i sadržajni", da je američka strana govorila o svojim prioritetima, aktuelnoj međunarodnoj bezbjednosnoj situaciji, "izgledima za novu kontrolnu nuklearnog naoružanja" i formatu budućih razgovora.

Odluka o ponovnom sastanku pokazuje da dvije strane razumiju potrebu da se riješe sporovi u pogledu kontrole naoružanja, rekao je neimenovani zvaničnik State Departmenta, zbog kojih je okončano nekoliko sporazuma iz doba Hladnog rata.

"Znamo da kao države sa najvećim nuklearnim naoružanjem imamo odgovornost da pronađemo način da poboljšamo stratešku stabilnosti i riješimo problem urušavanja sistema za kontrolu naoružanja", rekao je američki zvaničnik novinarima.

Dodao je da to obuhvata i pretnje od "novih tehnologija koje mogu da poremete stratešku stabilnost", među kojima su mogući cyber napadi na postojeće sisteme za nuklearno naoružanje, te supersonično oružje koje može da zaobiđe odbrambene sisteme.

SAD i Rusija su u februaru na pet godina produžile bilateralni sporazum o kontroli naoružanja - novi START - kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, raketa i borbenih aviona.

Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).

Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."

Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.

Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.

"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding​, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.

"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.

Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.

Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.

Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.

Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".

Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.

Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.

"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.

Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".

U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.

Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.

Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".

Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".

Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.

Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".

Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".

Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.

"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.

Federalne agencije traže od službenika da nose maske, razmatra se i obavezna vakcinacija

Doktor Dr. Brian Monahan, pomoćni ljekar Capitola, sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Nancy Pelosi, 18. decembrar 2020.

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštio je u srijedu da će svi zaposleni, bez obzira na to da li su vakcinisani, morati da nose maske u zatvorenom prostoru i da drže fizičku distancu. 

Sekretarijat, u kojem radi više od 240.000 zaposlenih, pozvao se na nalog kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet "da se osigura bezbjednost naše radne snage". Druge federalne agencije takođe slijede primjer DHS.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u utorak su izmijenili smjernice za nošenje maski i preporučili da i vakcinisani građani ponovo pokrivaju lice u zatvorenom prostoru u dijelovima Sjedinjenih Država gdje postoji visoka stopa prenošenja Covida-19.

Moguća obavezna vakcinacija za federalne službenike - bez obzira na brzinu prenošenja u njihovom području - jedna je od opcija koju razmatra Bidenova administracija, izjavila je osoba upoznata s planovima koja je govorila pod uslovom anonimnosti, govoreći o stvarima koje trek treba da budu objavljene. Očekuje se da će Bijela kuća objaviti konačnu odluku nakon završetka analize politike ove nedjelje.

Prema analizi federalne Kancelarije za upravljanje i budžet, 2020. godine bilo je više od 4,2 miliona federalnih radnika širom zemlje, uključujući i one u vojsci.

Predsjednik Joe Biden sugerisao je u utorak da se proširenje te obaveze na cjelokupnu federalnu radnu snagu "razmatra", ali nije ponudio više detalja. Odjeljenje za boračka pitanja postalo je u ponedjeljak prva federalna agencija koja zahtijeva vakcinaciju od svojih zdravstvenih radnika.

Širi zahtjev koji se razmatra bio bi najznačajniji pomak Bidenove administracije ove nedjelje jer se Bijela kuća bori sa porastom broja slučajeva koronavirusa i hospitalizacije širom zemlje usljed širenja delta varijante i probojnih infekcija među vakcinisanim Amerikancima.

U utorak je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) promijenio svoje smjernice za nošenje maski i saopštio i rekli da bi svi Amerikanci koji žive u područjima sa značajnom ili visokom stopom prenosa koronavirusa trebalo da nose maske u zatvorenom prostoru, bez obzira na to da li su vakcinisani.

I baš tako, maske su se vratile i u Bijelu kuću.

Do utorka popodne, kada su najnoviji podaci CDC-a ustanovili da se Washington DC suočava sa značajnim stopama prenošenja virusa, od osoblja Bijele kuće zatraženo je da od srijede počnu da nose maske u zatvorenom. Predstavnici štampe su zamoljeni da slijede njihov primjer, a osoblje i izvještači koji su ostali u Bijeloj kući stavili su maske.

Pomoćnik potpredsjednice Kamale Harris podijelio je maske novinarima koji su izvještavali o njenim aktivnostima ranije tog dana, tražeći da ih obuku prije nego što uđu u prostoriju gdje je ona imla sastanak sa liderima indijanskim liderima o biračkom pravu.

Maske su takođe ponovo obavezne i u Predstavničkom domu.

Pozivajući se na nova uputstva CDC -a, pomoćni ljekar Capitola, Brian P. Monahan​, izdao je u kasno u utorak dopis kojim se ponovo uspostavlja zahtjev za nošenjem maske koji važi za sve pojedince, vakcinisane ili ne, prilikom ulaska u prostorije Predstavičkog doma ili druge unutrašnje prostore u kompleksu kada su prisutni drugi. Kazne koje su utvrđene u skladu sa prethodnim kućnim redom mogu se izreći prijestupnicima, mada će biti dozvoljeni izuzeci kada se zakonodavcima da da govore tokom procedura.

U Senatu, koji ima mnogo manje članova, maske se preporučuju, ali nisu potrebne za salu za sjednice i druge zatvorene prostore.

"Svi pojedinci bi trebalo da nose dobro namještenu medicinsku filtracionu masku", napisao je Monahan u sličnom pismu koje je dobio Associated Press.

Biden je odbacio zabrinutost da bi nove smjernice CDC-a za nošenje maske mogle da stvore zabunu kod Amerikanaca, rekavši da su oni koji ostaju nevakcinisani oni koji "siju ogromnu konfuziju".

"Što više učimo, što više saznajemo o ovom virusu i delta varijanti, to moramo biti zabrinuti. I samo jedno znamo sigurno - da se ostalih 100 miliona ljudi vakcinisalo bili bi u sasvim drugom svijetu", rekao je Biden novinarima nakon što je u utorak razgovarao sa zaposlenima u obavještajnoj zajednici u Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe.

Ali novi udarac po pitanju nošenja maski i vakcinaciji - samo dan ranije, sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izbjegla je pitanja o tome zašto administracija tek treba da zahtijeva vakcine za savezne radnike - odražava neizvjesnost oko koronavirusa.

Različite državne i lokalne vlade, privatne kompanije, rukovodioci bolnica i univerziteti širom zemlje vratili su se posljednjem obaveznom nošenju maske i uveli obaveznu vakcinaciju tokom posljednjih mjeseci, ali samo 60 odsto odraslih Amerikanaca je potpuno vakcinisano, a najnoviji talas koronavirusa posebno teško pogađa one zajednice sa niskim stopama vakcinacije. Na državnom nivou ukupno je u prosjeku više od 57.000 novih slučajeva dnevno i 24.000 hospitalizacija zbog Covida-19.

Ali Bidenova administracija je do sada izbjegavala da uvede obaveznu vakcinaciju za svoje zaposlene - djelimično i zato što su zvaničnici oprezni u daljoj politizaciji već ionako teškog pitanja jer postoji se suviše oštro suprotstavljaju obaveznoj vakcinaciji.

Psaki je u utorak priznala da su zvaničnici administracije svjesni rizika da bi Bidenova podrška obaveznoj vakcinaciji za vakcine mogla ojačati protivljenje vakcinama među njegovim protivnicima.

"Predsjednik svakako priznaje da on nije uvijek pravi glas za svaku zajednicu o prednostima vakcinacije, zbog čega smo uložili onoliko koliko imamo u lokalne glasove i osnaživanje lokalnih glasova od povjerenja", rekla je ona.

Biden najavio kraj američkog vojnog angažmana u Iraku

Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući

Američka vojska u Iraku će u narednih nekoliko mjeseci okončati svoju borbenu misiju, najavio je predsjednik SAD Joe Biden nakon sastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem u Bijeloj kući.

Biden je rekao da će novi zadatak američke vojske u Iraku biti da obučava i pomaže u borbi protiv Islamske države, ali da neće učestvovati u borbama. Nije precizirao koliko će vojnika od sadašnjih 2.500 ostati u Iraku.

U zajedničkom saopštenju dvojice lidera navodi se da će "fokus američke vojske biti na obučavanju, savjetovanju, pomaganju i dijeljenju obavještajnih podataka, ali da do 31. decembra 2021. više neće biti u borbenoj misiji u Iraku.

"Ovo je promjena misije. Nije kraj našeg partnerstva niti prisustva, niti naših bliskih odnosa sa iračkim liderima", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Naglasak je, kažu zvaničnici, na tome da vojska osigura da se ne desi ono što se desilo prije sedam godina, kada je teroristička organizacija Islamska država prošla kroz Mosul i regrutovala borce u Iraku i Siriji. Iračka vlada je skoro pala, a svakog mjeseca bilo je nekoliko bombaških napada.

"Kao što od početka govorimo - niko neće reći da je misija ispunjena. Cilj je da održimo poraz Islamske države. Znamo da moramo da vršimo pritisak na takvu organizaciju da se ne obnovi, ali američka vojska sada mora da djeluje iz pozadine", rekao je neimenovani američki zvaničnik u razgovoru sa novinarima.

SAD su vojno angažovane u Iraku od 2015.

"Promjena vojnog angažmana simbolično pokazuje ono čemu stremi Bidenova administracija u borbi protiv terorizma: da podrži partnere kroz obuke i druge vidove pomoći u antiterorističkim operacijama. Njegov pristup je zasnovan na tome da je Amerika partner, dobar patner. Ali, i dalje se moraju fokusirati na to da problem ne eskalira", kaže za Glas Amerike Katherine Zimmerman​ iz Insituta American Enterprise​.

U međuvremenu su nastavljeni napadi na položaje američke vojske u Iraku za šta SAD krive militante koje podržava Iran.

Pristustvo američke vojske u Iraku je pitanje koje dijeli društvo. Neki smataju da je neophodno, dok drugi - uključujući i aktere povezane sa Iranom - pozivaju vojsku da se povuče.

"Nema sumnje da Bidenova administracija kapitalizuje narativ o 'kraju beskonačnih ratova'. Ali, ovi konflikti nisu došli niotkuda, i prijetnje Americi neće nestati zbog unilateralnog povlačenja", kaže Behnam Ben Taleblu​ iz Fondacije za odbranu demokratije.

Upozorava i da će Iran vjerovatno slaviti objavu o povlačenju američke vojske i da će plasirati priču kako Amerika može da se otjera iz regiona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG