Najnovije
Biden, Harris i Trump aktivni u završnici trke za Senat u Georgiji
Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris i odlazeći predsjednik Donald Trump planiraju da organizuju mitinge u jugoistočnoj državi Georgiji u posljednja dva dana pred drugi krug ključnih senatskih izbora, koji su zakazani za utorak.
Harris će se obratitit biračima na skupu u priobalnom gradu Savannah, kako bi podržala demokratske kandidate - baptističkog sveštenika Raphaela Warnocka, koji se takmiči sa republikanskom senatorkom Kelly Loeffler, i Jona Ossosfa, televizijskog producenta, čiji je rival aktuelni republikanski senator David Perdue.
Biden i Trump najavili su da će održati mitinge u ponedjeljak, dan prije izbora.
Biden će se zajedno sa dvojicom demokratskih kandidata pojaviti na skupu u Atlanti, najvećem gradu u Georgiji, dok je Trumpov miting na kojem će se založiti za Loeffler i Perdue planiran da se održi nešto sjevernije, u okrugu Whitfield, na regionalnom aerodromu Dalton.
Odlazeći potpredsjednik Mike Pence prethodno je vodio kampanju u Georgiji za dvoje republikanaca, baš kao i dvoje Trumpove odrasle djece: Donald Trump mlađi i Ivanka Trump.
Drugi krug izbora za dva mjesta u Senatu SAD neophodan je jer nijedan od četiti kandidata nije osvojio većinu na izborima 3. novembra, mada je Perdue vodio protiv Ossoffa u njihovom duelu, dok je Warnock imao prednost ispred Loefflera, u konkurenciji ukupno 10 kandidata. Prema posljednjim anketama, oba nadmetanja su previše neizvjesna da bi se prognozirao pobjednik.
Ishod dvije trke veoma je važan za Washington, jer odlučuje o tome ko će imati kontrolu nad Senatom tokom prve dvije godine Bidenovog mandata, poslije 20. januara, kada se održava inauguracija.
Republikanci će imati prednost od 50-48 kada novi senatori i senatorke polože zakletvu u nedjelju. Pobjeda u jednoj ili obe trke u Georgiji dala bi republikancima većinu u tom tijelu, a samim tim i pravo da određuju dnevni red, kao i većinu u svakom od senatskih zakonodavnih odbora.
Međutim, ukoliko i Warnock i Ossoff pobijede, odnos republikanskih i demokratskih senatora bio bi 50-50 (dva nezavisna senatora uglavnom glasaju sa demokratama prim. nov), a novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris imala bi priliku da bude presudni glas u korist demokrata, u organizaciji odbora i kontrolisanju zakonodavnog kalendara.
Ukoliko republikanci osvoje kontrolu nad Senatom to bi zakomplikovalo usvajanje Bidenovih zakonodavnih inicijativa u naredne dvije godine i po svemu sudeći dovelo do dugih i napornih pregovora o kontroverznim pitanjima kao što su zdravstvena zaštita, kontrola imigracije ili regulativa u vezi sa klimatskim promjenama.
Demokratska kontrola nad Senatom, ukoliko se članovi stranke budu držali ujedinjeni i glasali zajedno, mogla bi da olakša put za usvajanje Bidenove agende.
U Georgiji, nekadašnje republikanskom uporištu, Biden je na izborima 3. novembra pobijedio Trumpa sa prednošću manjom od 12.000 glasova, od ukupno pet miliona.
Uprkos Trumpovim protestima da ga je izborna prevara koštala 16 elektorskih glasova, koliko ta država donosi u Elektorskom koledžu, prema kojem se određuje ishod predsjedničkih izbora u SAD, poslije prvobitnog, i u dva ponovna brojanja - potvrđena je Bidenova pobjeda.
Biden je prvi demokratski kandidat koji je pobijedio u Georgiji u posljednjih 28 godina, što je stranci donijelo nadu da bi Warnock i Ossoff takođe mogli da pobijede u trci za Senat.
Očekuje se da će izlaznost u drugom krugu biti masovna, s obzirom da je rekordnih 3 miliona birača glasalo ranije.
Međutim, za sada se ne zna kako su ti birači glasali, jer prema zakonu Georgije, prebrojavanje glasova ne može da počne prije utorka, zvaničnog dana izbora.
Izlaznost je do sada bila najveća u nekim od najnaseljenijih oblasti oko Atlante, koje su Biden donijele tijesnu pobjedu u ovoj državi novembru.
See all News Updates of the Day
Ratna trauma i život u Americi: Priča iz bosanske zajednice
Kako se izboriti s ratnom traumom i integrirati u novi život u Americi, pitanje je s kojim se još suočavaju brojni bosanski migranti. Stečenim skustvima pomažu bosanskoj zajednici. Među njima i Jasmin Ćesko, iz Žepe, koji je kao dijete preživio rat u BiH, nakon čega je s porodicom stigao u SAD.
Porno glumica Stormy Daniels licem u lice sa Trumpom na suđenju u Njujorku
Porno glumica Stormy Daniels suočila se s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, svjedočeći protiv njega u New Yorku ,18 godina nakon što tvrdi da su imali seksualni odnos jedne noći. Tužioci kažu da je Trump djelovao kako bi sakrio navodni sastanak od birača neposredno uoči izbora 2016.
Trump, prvi bivši predsjednik koji se suočio s krivičnim prijavama, optužen je za falsifikovanje poslovnih zapisa u svom konglomeratu za nekretnine Trump Organization kako bi sakrio naknadu od 130.000 dolara svom bivšem advokatu i političkom fikseru Michaelu Cohenu.
To je novac koji je Cohen platio Daniels kako bi ušutkao njenu tvrdnju o seksu s Trumpom koju je nastojao sakriti od glasača samo nekoliko dana uoči izbora prije osam godina.
Daniels, obučena u crnu haljinu sa kapuljačom, odvedena je do mjesta za svjedoke na maloj udaljenosti od Trumpa. Pod ispitivanjem od strane tužiteljice Susan Hoffinger, počela je opisujući svoj težak rani život, odrastanje na američkom jugu, u Baton Rougeu, Louisiana, nekada želeći da bude veterinarka.
Prije nego što je zauzela stav, Hoffinger je uvjerila sudiju Vrhovnog suda New Yorka Huana Merchana da Daniels neće opisivati Trumpove "genitalne organe" iz njene navodne veze s njim. To je bilo otvoreno pitanje budući da je u jednoj kasnovečernjoj humorističnoj emisiji jednom na ponižavajući način opisala njegovu tjelesnost.
Trump, sada pretpostavljeni republikanski predsjednički kandidat 2024., negirao je tvrdnju Daniels o aferi na golf turniru slavnih na jezeru Tahoe u Nevadi i sve 34 optužbe s kojima se suočava. Ako bude osuđen, mogao bi biti dobiti od uslovne kazne do četiri godine zatvora.
Svjedoci tužioca na suđenju, koje sada traje četvrtu sedmicu, ispričali su 12-članoj poroti priče o seksu i skandalima, jezivom tabloidnom novinarstvu izmišljenih priča kako bi pomogli Trumpu na izborima 2016. i o tajnim isplatama Daniels i još jednoj ženi, Playboy modelu Karen McDougal, da sakriju njihove tvrdnje o angažmanu kod Trumpa.
Porota je u ponedjeljak čula detalje o nadoknadi troškova Cohenu, osuđenom krivokletniku koji se godinama lojalno brinuo o Trumpovim potrebama prije nego što se okrenuo protiv njega. Očekuje se da će Cohen svjedočiti i na suđenju u naredne dvije sedmice.
Merchan je u ponedjeljak kaznio Trumpa za nepoštovanje suda po 10. put zbog kršenja naredbe kojom mu se zabranjuje da napada potencijalne svjedoke u ovom slučaju. Sudac je oštro upozorio Trampa da bi mogao biti u zatvoru ako nastavi da ignoriše naredbu.
Merchan ga je upozorio da je njegovo kršenje naredbe „direktan napad na vladavinu zakona. Ne mogu dozvoliti da se to nastavi." Sudija je rekao da je "zadnja stvar" koju je želio da uradi je da stavi Trumpa u zatvor, ali bi, ako je osjećao da mora. Dodao je: "Vi ste bivši predsjednik Sjedinjenih Država i možda i sljedeći predsednik.”
Merchan je kaznio Trumpa s još 1.000 dolara zbog kršenja naredbe, uz 9.000 dolara koje ga je kaznio prošle sedmice zbog devet prethodnih kršenja. Prošle sedmice, Merchan je priznao da je kazna za milijardera poput Trumpa bila sitna.
Trumpova predsjednička kampanja 2024. započela je prikupljanje sredstava za posljednju presudu o nepoštovanju suda. Izvan sudnice, Trump je rekao novinarima da mu je Merchan “oduzeo ustavno pravo da govorim”. Dodao je: "To je lažno suđenje" i rekao da tužioci nemaju tužbe protiv njega.
Ukrajina tvrdi da je uhvatila ruske agente koji su planirali ubistvo Zelenskog, kao "dar Putinu"
Ukrajinska državna bezbjednosna služba saopćila je da je uhvatila dva agenta Rusije koji su planirali ubistvo predsjednika Volodimira Zelenskog i drugih najviših zvaničnika kao "poklon" Vladimiru Putinu dok je u utorak polagao zakletvu za novi mandat u Kremlju.
Dvojica muškaraca bili su pukovnici ukrajinske državne straže koju je regrutirala ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) koja je procurila povjerljive informacije u Moskvu, objavila je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) u aplikaciji Telegram.
Imali su zadatak da pronađu nekoga bliskog predsjedničkom čuvaru ko će uzeti Zelenskog za taoca i kasnije ga ubiti, navodi se u saopćenju SBU-a, ne razjašnjavajući u kom trenutku je navodna zavjera osujećena.
"Teroristički napad, koji je trebao biti poklon Putinu za inauguraciju, zaista je bio neuspjeh ruskih specijalnih službi", rekao je šef SBU Vasilj Maliuk, a prenosi njegova agencija Telegram.
Iz Moskve nije bilo komentara.
Kremlj je odbio komentarisati prošlog mjeseca kada su ga pitali o hapšenju u Poljskoj čovjeka optuženog da je radio s ruskim obavještajnim službama na pripremi mogućeg pokušaja atentata na Zelenskog.
Ukrajinski lider, koji je predvodio napore svoje zemlje da se odbrani od ruske invazije koja traje više od dvije godine, rekao je prošle jeseni da su njegove službe sigurnosti osujetile najmanje pet ruskih zavjera da ga ubiju.
Špijunska grupa je također planirala da "eliminiše" Maliuka i Kirila Budanova, šefa vojne obavještajne agencije, saopćio je SBU.
Ubistvo Budanova trebalo je da se dogodi prije pravoslavnog Uskrsa 5. maja, dodaje se.
Agenti su pokušali da informišu rusku stranu o tome gdje se Budanov nalazi kako bi mogli izvršiti napade raketama i dronovima na toj lokaciji, navodi se.
Jedan od uhapšenih je učestvovao u transportu i skladištenju dronova i eksploziva za operaciju, dodaje se.
State Department: Escobar uskoro na novoj funkciji u redovnoj rotaciji
Američki State department demantovao je medijske navode da je specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar otpušten sa te funkcije zbog navodnog sukoba interesa, zbog povezanosti članova njegove porodice sa Ministarstvom spoljnih poslova Srbije i Vladom Republike Srpske.
U odgovoru Glasu Amerike, portparol State Departmenta navodi da su takvi navodi novinara Vudi Xhymshitija, objavljeni na portalu Frontliner.uk "potpuno netačni, što je provjerljivo".
"Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabriel Escobar nije smijenjen s položaja. Sve karijerne diplomate u State Departmentu mijenjaju pozicije u periodu od jedne do četiri godine, što je dio redovne prakse. Kao karijerni diplomata, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Escobar je obavljao svoju trenutnu ulogu tri godine, a narednih nedelja prelazi na svoj sljedeći zadatak, što je odavno planirano", navodi State Department.
Nije rečeno šta će biti novo Escobarovo zaduženje.
Eskcbar je na funkciju specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan i zamjenika pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, došao u septembru 2021. godine. Do tada je bio zamjenik ambasadora SAD u Beogradu, gdje je ranije obavljao i funkciju otpravnika poslova. Osim u Beogradu, radio je u diplomatskim misijama u Podgorici i Banjaluci. Gabrijel Escobar je bio na pozicijama u Pragu, Rimu i Moskvi. Radio je i u diplomatskim misijama u Iraku, Boliviji, Pakistanu.
"Do planiranog prelaska na novu funkciju, nastavlja da obavlja ulogu zamenika pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, kao i specijalnog izaslanika za pitanja Zapadnog Balkana", navodi portparol State Departmenta.
Novinar Vudi Xhymshiti objavio je u tekstu "Diplomatija Gabrijela Escobara na udaru" da je Escobarova supruga Elizabet dobila novac od Ministarstva spoljnih poslova Srbije, kao i da partner u firmi iz Teksasa, koja ima ugovor sa Vladom Republike Srpske o zastupanju u međunarodnim pravnim postupcima, ima porodične veze sa Escobarom. Sve to, navodno, je kompromitujuće za diplomatu koji ima važnu ulogu u pregovorima Srbije i Kosova.
State Department je ove navode oštro demantovao.
"Neodgovorno je objavljivati takve neistine. Podstičemo sve novinare da provjere činjenice prije nego što podele uvrijedljive i neosnovane glasine. Znamo da dezinformacije predstavljaju izuzetnu prijetnju za demokratska društva. One truju društveni diskurs, pojačavaju podjele i predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i naših saveznika i partnera".
U odgovoru State Departmenta se zaključuje da SAD "snažno podržavaju dijalog Srbije i Kosova pod okriljem EU, ka postizanju mirnog i produktivnog odnosa između Kosova i Srbije."
"U potpunosti smo usklađeni sa svojim evropskim partnerima i nastavićemo da igramo aktivnu ulogu u podršci dijalogu", zaključuje se u odgovoru Glasu Amerike.
Putin započeo peti predsjednički mandat, zapadne zemlje bojkotovale inauguraciju
Vladimir Putin započeo je svoj peti, šestogodišnji mandat u utorak kao ruski lider tokom blistave inauguracije u Kremlju, nakon što je uništio svoje političke protivnike, pokrenuo razorni rat u Ukrajini i koncentrisao svu vlast u svojim rukama.
Već na funkciji skoro četvrt vijeka i lider Kremlja sa najdužim stažom još od Josifa Staljina, Putinov novi mandat ističe 2030, kada će po Ustavu imati pravo da se ponovo kandiduje.
Na ceremoniji u pozlaćenoj kremaljskoj Velikoj palati, Putin je stavio ruku na ruski Ustav i obećao da će ga braniti dok je to posmatrala grupa pažljivo biranih zvanica.
Otkako je naslijedio predsjednika Borisa Jeljcina u posljednjim satima 1999., Putin je transformisao Rusiju iz zemlje koja je izašla iz ekonomskog kolapsa u državu-pariju koja ugrožava globalnu bezbjednost. Poslije invazije na Ukrajinu 2022, što je postao najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, Rusija je pod oštrim sankcijama Zapada i obraća se za podršku drugim režimima poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Sada se postavlja pitanje šta će 71-godišnji Putin raditi u narednih šest godina, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Ruske snage sve više osvajaju Ukrajinu, primjenjujući taktiku spaljene zemlje dok se Kijev bori sa nedostatkom ljudi i municije. Obje strane trpe velike gubitke.
Ukrajina je prenijela bitku i na rusko tlo napadajući dronovima i raketama, posebno na pogranične regione. U govoru u februaru, Putin je obećao da će ispuniti ciljeve Moskve u Ukrajini i učiniti ono što je potrebno da "odbranimo naš suverenitet i bezbjednost naših građana".
Ubrzo nakon svog dirigovanog reizbora u martu, Putin je sugerisao da je moguća konfrontacija između NATO-a i Rusije, i izjavio je da želi da napravi zonu razdvajanja u Ukrajini kako bi zaštitio svoju zemlju od prekograničnih napada.
Kod kuće, Putinova popularnost je usko povezana sa poboljšanjem životnog standarda običnih Rusa.
On je svoj mandat započeo 2018. obećavajući da će Rusiju uvesti u prvih pet globalnih ekonomija, obećavajući da bi trebalo da bude "moderna i dinamična". Umjesto toga, ruska ekonomija se okrenula ka ratnoj osnovi, a vlasti troše rekordne iznose na odbranu.
Analitičari kažu da bi sada, nakon što je Putin obezbijedio još šest godina na vlasti, vlada mogla da preduzme nepopularne korake podizanja poreza za finansiranje rata i pritiska na više muškaraca da se pridruže vojsci.
Na početku novog mandata ruska vlada se rutinski raspušta kako bi Putin mogao da imenuje novog premijera i kabinet.
Jedna ključna oblast koju treba posmatrati je Ministarstvo odbrane.
Prošle godine, ministar odbrane Sergej Šojgu bio je pod pritiskom zbog načina na koji vodi rat, a vođa plaćenika Jevgenij Prigožin pokrenuo je žestoke kritike na njegov račun zbog nedostatka municije za njegove privatne plaćenike koji se bore u Ukrajini. Kratki Prigožinov ustanak u junu protiv Ministarstva odbrane predstavljao je najveću pretnju Putinovoj vladavini.
Nakon što je Prigožin poginuo dva meseca kasnije u misterioznoj avionskoj nesreći, Šojgu je izgleda nadživio te sukobe. Ali prošlog mjeseca, njegov štićenik, zamjenik ministra odbrane Timur Ivanov, priveden je pod optužbom za podmićivanje usljed izvještaja o rasprostranjenoj korupciji.
Neki analitičari navode da bi Šojgu mogao da postane žrtva rekonstrukcije vlade, ali bi to bio hrabar potez pošto rat još uvek bjesni u Ukrajini.
U godinama nakon početka invazije, vlasti su suzbijale svaki oblik neslaganja žestinom koja nije viđena još od sovjetskih vremena. Nema naznaka da će se ova represija ublažiti u novom Putinovom mandatu.
Njegov najveći politički neprijatelj, opozicioni lider Aleksej Navalni, umro je u arktičkoj kaznenoj koloniji u februaru. Drugi istaknuti kritičari su ili zatvoreni ili su pobjegli iz zemlje, a čak i neki od njegovih protivnika u inostranstvu strahuju za svoju bezbjednost.
Usvojeni su zakoni koji prijete dugim zatvorskim kaznama za svakoga ko diskredituje vojsku. Kremlj takođe targetira nezavisne medije, grupe za ljudska prava, LGBTK+ aktiviste i druge koji se ne pridržavaju onoga što je Putin okarakterisao kao ruske "tradicionalne porodične vrijednosti".
