Linkovi

Najnovije

Biden, Harris i Trump aktivni u završnici trke za Senat u Georgiji

ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)
ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris i odlazeći predsjednik Donald Trump planiraju da organizuju mitinge u jugoistočnoj državi Georgiji u posljednja dva dana pred drugi krug ključnih senatskih izbora, koji su zakazani za utorak. 

Harris će se obratitit biračima na skupu u priobalnom gradu Savannah, kako bi podržala demokratske kandidate - baptističkog sveštenika Raphaela Warnocka​, koji se takmiči sa republikanskom senatorkom Kelly Loeffler​, i Jona Ossosfa, televizijskog producenta, čiji je rival aktuelni republikanski senator David Perdue.

Biden i Trump najavili su da će održati mitinge u ponedjeljak, dan prije izbora.

Biden će se zajedno sa dvojicom demokratskih kandidata pojaviti na skupu u Atlanti, najvećem gradu u Georgiji, dok je Trumpov miting na kojem će se založiti za Loeffler i Perdue planiran da se održi nešto sjevernije, u okrugu Whitfield, na regionalnom aerodromu Dalton.

Odlazeći potpredsjednik Mike Pence prethodno je vodio kampanju u Georgiji za dvoje republikanaca, baš kao i dvoje Trumpove odrasle djece: Donald Trump mlađi i Ivanka Trump.

Drugi krug izbora za dva mjesta u Senatu SAD neophodan je jer nijedan od četiti kandidata nije osvojio većinu na izborima 3. novembra, mada je Perdue vodio protiv Ossoffa u njihovom duelu, dok je Warnock imao prednost ispred Loefflera, u konkurenciji ukupno 10 kandidata. Prema posljednjim anketama, oba nadmetanja su previše neizvjesna da bi se prognozirao pobjednik.

Ishod dvije trke veoma je važan za Washington, jer odlučuje o tome ko će imati kontrolu nad Senatom tokom prve dvije godine Bidenovog mandata, poslije 20. januara, kada se održava inauguracija.

Republikanci će imati prednost od 50-48 kada novi senatori i senatorke polože zakletvu u nedjelju. Pobjeda u jednoj ili obe trke u Georgiji dala bi republikancima većinu u tom tijelu, a samim tim i pravo da određuju dnevni red, kao i većinu u svakom od senatskih zakonodavnih odbora.

Međutim, ukoliko i Warnock i Ossoff​ pobijede, odnos republikanskih i demokratskih senatora bio bi 50-50 (dva nezavisna senatora uglavnom glasaju sa demokratama prim. nov), a novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris imala bi priliku da bude presudni glas u korist demokrata, u organizaciji odbora i kontrolisanju zakonodavnog kalendara.

Ukoliko republikanci osvoje kontrolu nad Senatom to bi zakomplikovalo usvajanje Bidenovih zakonodavnih inicijativa u naredne dvije godine i po svemu sudeći dovelo do dugih i napornih pregovora o kontroverznim pitanjima kao što su zdravstvena zaštita, kontrola imigracije ili regulativa u vezi sa klimatskim promjenama.

Demokratska kontrola nad Senatom, ukoliko se članovi stranke budu držali ujedinjeni i glasali zajedno, mogla bi da olakša put za usvajanje Bidenove agende.

U Georgiji, nekadašnje republikanskom uporištu, Biden je na izborima 3. novembra pobijedio Trumpa sa prednošću manjom od 12.000 glasova, od ukupno pet miliona.

Uprkos Trumpovim protestima da ga je izborna prevara koštala 16 elektorskih glasova, koliko ta država donosi u Elektorskom koledžu, prema kojem se određuje ishod predsjedničkih izbora u SAD, poslije prvobitnog, i u dva ponovna brojanja - potvrđena je Bidenova pobjeda.

Biden je prvi demokratski kandidat koji je pobijedio u Georgiji u posljednjih 28 godina, što je stranci donijelo nadu da bi Warnock i Ossoff takođe mogli da pobijede u trci za Senat.

Očekuje se da će izlaznost u drugom krugu biti masovna, s obzirom da je rekordnih 3 miliona birača glasalo ranije.

Međutim, za sada se ne zna kako su ti birači glasali, jer prema zakonu Georgije, prebrojavanje glasova ne može da počne prije utorka, zvaničnog dana izbora.

Izlaznost je do sada bila najveća u nekim od najnaseljenijih oblasti oko Atlante, koje su Biden donijele tijesnu pobjedu u ovoj državi novembru.

See all News Updates of the Day

Biden i Harris prvi put zajedno u javnosti poslije predsjedničkih izbora

Joe Biden i Kamala Harris na groblju u Arlingtonu, u Virginiji. (Foto: AP/Mark Schiefelbein)
Joe Biden i Kamala Harris na groblju u Arlingtonu, u Virginiji. (Foto: AP/Mark Schiefelbein)

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris pojavili su se prvi put zajedno u javnosti nakon što je priznala poraz na izborima republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu.

Biden i Harris su odali počast palim vojnicima na groblju Arlington kod Washingtona u sklopu obilježavanja Dana vetarana.

Demokrate, suočene sa bolnim sagledavanjem uzroka izbornog poraza, započele su interne diskusije, ali bilo je i nekih javnih istupa o tome šta je uzrokovalo poraz Harris. Neki ukazuju na prvobitno Bidenovo insistiranje da se ponovo kandiduje u 81. godini.

Kritike na račun same Harris bile su nešto tiše, a Biden ju je prošlog četvrtka hvalio u televizijskom obraćanju u Bijeloj kući.

Ranije u ponedjeljak, Biden je ugostio veterane u Bijeloj kući da obilježe praznik prije nego što se uputio u Arlington, posljednje počivalište dvojice predsjednika, generala iz svih velikih američkih ratova i hiljada drugog vojnog osoblja.

Biden i Harris, oboje obučeni u tamna odijela, stavili su ruke na grudi u predjelu srca prije nego što su učestvovali u ceremoniji polaganja vijenaca na Grobnici neznanog vojnika. Predsjednik je trebalo da održi govor u Memorijalnom amfiteatru na groblju.

Biden će u srijedu ugostiti Trumpa u Bijeloj kući u srijedu.

SAD izvele uzvratne napade na ciljeve povezane sa iranskim grupama u Siriji

Arhiv - Članovi iračke šiitske militantne grupe prisustvuju sahrani članova grupe ubijenih u vazdušnom napadu SAD, u Bagdadu, 4. februara 2024. U februaru su SAD pogodile više od 85 meta u Iraku i Siriji koje su povezane sa iranskom Islamskom revolucionarnom gardom korpusa.
Arhiv - Članovi iračke šiitske militantne grupe prisustvuju sahrani članova grupe ubijenih u vazdušnom napadu SAD, u Bagdadu, 4. februara 2024. U februaru su SAD pogodile više od 85 meta u Iraku i Siriji koje su povezane sa iranskom Islamskom revolucionarnom gardom korpusa.

Vojska Sjedinenih Država saopštila je u ponedjeljak da je izvršila napade na devet ciljeva povezanih sa iranskim grupama u Siriji.

U saopštenju, Vojska SAD navodi da su napadi izvedeni na dvije lokacije u Siriji i da su odgovor na nekoliko napada na američko osoblje u Siriji u posljednja 24 sata.

SAD su povremeno izvodile udare na ciljeve povezane sa Iranom u Iraku i Siriji. U februaru su SAD pokrenule vazdušne napade u Iraku i Siriji na više od 85 ciljeva povezanih sa iranskim Korpusom garde Islamske revolucije i milicijama koje ona podržava, u znak odmazde za smrtonosni napad na američke trupe.

"Ovi udari će degradirati sposobnost grupa koje podržava Iran da planiraju i pokrenu buduće napade na američke i koalicione snage", saopštila je američka vojska poslije posljednjih udara.

SAD imaju 900 vojnika u Siriji i 2.500 u susjednom Iraku, u misiji pružanja saveta i pomoći lokalnim snagama koje pokušavaju da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države, koja je 2014. zauzela velike dijelove obje zemlje, ali je kasnije poražena.

SAD su poslale ratne brodove i borbene avione u region od izbijanja sukoba između Izraela i Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kako bi pokušale da odvrate Iran i grupe koje podržava Iran da se uključe u sukob.

Američke snage su također pomogle u obaranje projektila koje je Iran ove godine lansirao prema Izraelu.

Gradonačelnik New Yorka traži raniji početak suđenja kako bi se mogao fokusirati na kampanju za reizbor

Eric Adamas, gradonačelnik New Yorka
Eric Adamas, gradonačelnik New Yorka

Gradonačelnik New Yorka Eric Adams želi raniji početka suđenja za korupciju i mito kako bi se mogao fokusirati na svoju kampanju za reizbor ovog proljeća.

U pismu upućenom federalnom sudiji u ponedjeljak, Adamsov advokat, Alex Spiro, zatražio je da suđenje počne 1. aprila umjesto trenutno planiranog datuma 23. aprila.

Adams, demokrata, optužen je u septembru da je prihvatio luksuzna putovanja i nezakonite doprinose kampanji od turskog zvaničnika koji je tražio političke usluge. On se izjasnio da nije kriv po optužbama i insistirao da će ostati na funkciji dok se bori protiv slučaja.

Očekuje se da će se suočiti sa spornim demokratskim predizborima u junu, a nekoliko protivnika je već najavilo da želi da ga izazove.

Na ročištu ranije ovog mjeseca, tužioci su rekli da će biti spremni za suđenje kad god ono bude zakazano, ali su istakli da se još uvijek probijaju kroz gomilu zaplijenjene dokumentacije i da još nisu pristupili Adamsovom ličnom mobilnom telefonu. Adams je promijenio svoju lozinku neposredno prije nego što je telefon dao vlastima, a zatim je tvrdio da ju je zaboravio.

Spiro očekuje da presuda bude donesena krajem maja, dajući gradonačelniku samo kratko vrijeme da očisti svoje ime među biračima.

Netanyahu je odborio napad na pejdžere, kaže glasnogovornik ureda premijera

Benjamin Netanyahu
Benjamin Netanyahu

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odobrio je napade na pejdžere koji su u septembru zadali smrtonosni udarac libanonskoj oružanoj grupi Hezbollah koju podržava Iran, izjavio je u ponedjeljak Omer Dostri, glasnogovornik ureda premijera.

Izraelska vojska, koja je bila angažirana u prekograničnim borbama s Hezbollahom od početka rata u Gazi u oktobru 2023. godine, prvo je odbila odgovarati na pitanja o detonacijama.

17. septembra, hiljade pejdžera istovremeno je eksplodiralo u južnim predgrađima Bejruta i drugim uporišta Hezbollaha, u većini slučajeva nakon što su uređaji zapištali, ukazujući na dolaznu poruku.

Zvaničnik Hezbollaha, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je incident „najveći sigurnosni propust” za grupu u skoro godinu dana sukoba s Izraelom.

Sveukupno, eskplozije pejdžera, i eksplozije voki-tokija narednog dana, usmrtile su 39 osoba i ranile više od 3.400.

Izraelski mediji su objavili da je Netanyahu preuzeo odgovornost za napad tokom sastanka vlade, rekavši ministrima da se visoki zvaničnici odbrane i političke ličnosti protive detonaciji pejdžera, ali da je on nastavio s operacijom.

Borci Hezbollaha koriste pejdžere kao niskotehnološko sredstvo komunikacije u pokušaju da izbjegnu izraelsko praćenje lokacije, izjavila su za Reuters dva izvora upoznata s operacijama grupe ove godine. Pejdžer je bežični telekomunikacioni uređaj koji prima i prikazuje poruke.

Ministarstvo odbrane BiH upozorilo da je služenje u stranoj vojsci krivično djelo

Ministar odbrane Zukan Helez
Ministar odbrane Zukan Helez

Državljanima Bosne i Hercegovine zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih državama, saopćilo je Ministarstvo odbrane BiH 11. novembra.

Saopćenje je izdano "povodom podsticanja neodgovornih političara da građani BiH služe vojni rok u drugoj državi".

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je kazao da će vlada tog entiteta "putem određenih rješenja stimulisati da naši momci idu u Srbiju, odsluže vojni rok i vrate se u RS", u intervjuu za Večernje novosti koji je objavljen prethodnog vikenda.

Iz Ministarstva odbrane BiH su naveli da je podstrekivanjem i ohrabrivanjem na izvršenje krivičnog djela također krivično djelo za koji je propisana zatvorska kazna.

Napomenuli su i da se zabrana služenja vojnog roka odnosi na sve građane čije je prebivalište u BiH, uključujući i one sa dvojnim državljanstvom.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez je dan ranije ocijenio kako je Dodikova izjava direktni napad na Oružane snage BiH i nastavak njegove politike napada na državne institucije.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak je, pored ostalog, naveo da se "sa Dodikom može razgovarati jedino o uvođenju vojnog roka, ali u BiH".

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je 11. novembra kazao kako Dodik tim pozivom direktno krši zakon te najavio podnošenje krivične prijave "kako bi [Dodik] ponovo bio procesuiran za podstrekavanje i kako bi nastavio svoje posjete Sudu BiH".

Proruskom predsjedniku Republike Srpske Dodiku se trenutno sudi pred državnim sudom po optužnici za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u septembru je potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana.

Obavezni vojni rok u Srbiji, koja se deklarira kao vojno neutralna zemlja, ukinut je 2011. godine.

Odluku o ponovnom uvođenju vojnog roka od sljedeće 2025. godine donijela je i susjedna Hrvatska.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG