Linkovi

Najnovije

Biden, Harris i Trump aktivni u završnici trke za Senat u Georgiji

ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)
ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris i odlazeći predsjednik Donald Trump planiraju da organizuju mitinge u jugoistočnoj državi Georgiji u posljednja dva dana pred drugi krug ključnih senatskih izbora, koji su zakazani za utorak. 

Harris će se obratitit biračima na skupu u priobalnom gradu Savannah, kako bi podržala demokratske kandidate - baptističkog sveštenika Raphaela Warnocka​, koji se takmiči sa republikanskom senatorkom Kelly Loeffler​, i Jona Ossosfa, televizijskog producenta, čiji je rival aktuelni republikanski senator David Perdue.

Biden i Trump najavili su da će održati mitinge u ponedjeljak, dan prije izbora.

Biden će se zajedno sa dvojicom demokratskih kandidata pojaviti na skupu u Atlanti, najvećem gradu u Georgiji, dok je Trumpov miting na kojem će se založiti za Loeffler i Perdue planiran da se održi nešto sjevernije, u okrugu Whitfield, na regionalnom aerodromu Dalton.

Odlazeći potpredsjednik Mike Pence prethodno je vodio kampanju u Georgiji za dvoje republikanaca, baš kao i dvoje Trumpove odrasle djece: Donald Trump mlađi i Ivanka Trump.

Drugi krug izbora za dva mjesta u Senatu SAD neophodan je jer nijedan od četiti kandidata nije osvojio većinu na izborima 3. novembra, mada je Perdue vodio protiv Ossoffa u njihovom duelu, dok je Warnock imao prednost ispred Loefflera, u konkurenciji ukupno 10 kandidata. Prema posljednjim anketama, oba nadmetanja su previše neizvjesna da bi se prognozirao pobjednik.

Ishod dvije trke veoma je važan za Washington, jer odlučuje o tome ko će imati kontrolu nad Senatom tokom prve dvije godine Bidenovog mandata, poslije 20. januara, kada se održava inauguracija.

Republikanci će imati prednost od 50-48 kada novi senatori i senatorke polože zakletvu u nedjelju. Pobjeda u jednoj ili obe trke u Georgiji dala bi republikancima većinu u tom tijelu, a samim tim i pravo da određuju dnevni red, kao i većinu u svakom od senatskih zakonodavnih odbora.

Međutim, ukoliko i Warnock i Ossoff​ pobijede, odnos republikanskih i demokratskih senatora bio bi 50-50 (dva nezavisna senatora uglavnom glasaju sa demokratama prim. nov), a novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris imala bi priliku da bude presudni glas u korist demokrata, u organizaciji odbora i kontrolisanju zakonodavnog kalendara.

Ukoliko republikanci osvoje kontrolu nad Senatom to bi zakomplikovalo usvajanje Bidenovih zakonodavnih inicijativa u naredne dvije godine i po svemu sudeći dovelo do dugih i napornih pregovora o kontroverznim pitanjima kao što su zdravstvena zaštita, kontrola imigracije ili regulativa u vezi sa klimatskim promjenama.

Demokratska kontrola nad Senatom, ukoliko se članovi stranke budu držali ujedinjeni i glasali zajedno, mogla bi da olakša put za usvajanje Bidenove agende.

U Georgiji, nekadašnje republikanskom uporištu, Biden je na izborima 3. novembra pobijedio Trumpa sa prednošću manjom od 12.000 glasova, od ukupno pet miliona.

Uprkos Trumpovim protestima da ga je izborna prevara koštala 16 elektorskih glasova, koliko ta država donosi u Elektorskom koledžu, prema kojem se određuje ishod predsjedničkih izbora u SAD, poslije prvobitnog, i u dva ponovna brojanja - potvrđena je Bidenova pobjeda.

Biden je prvi demokratski kandidat koji je pobijedio u Georgiji u posljednjih 28 godina, što je stranci donijelo nadu da bi Warnock i Ossoff takođe mogli da pobijede u trci za Senat.

Očekuje se da će izlaznost u drugom krugu biti masovna, s obzirom da je rekordnih 3 miliona birača glasalo ranije.

Međutim, za sada se ne zna kako su ti birači glasali, jer prema zakonu Georgije, prebrojavanje glasova ne može da počne prije utorka, zvaničnog dana izbora.

Izlaznost je do sada bila najveća u nekim od najnaseljenijih oblasti oko Atlante, koje su Biden donijele tijesnu pobjedu u ovoj državi novembru.

See all News Updates of the Day

Koga će izabrati? Kampanja Kamale Harris u potrazi za kandidatom za potpredsjednika

Potpredsjednica SAD Kamala Haris govori tokom svog prvog predizbornog događaja u Wisconsinu 23. jula 2024.
Potpredsjednica SAD Kamala Haris govori tokom svog prvog predizbornog događaja u Wisconsinu 23. jula 2024.

Koga će ona izabrati? To je veliko političko pitanje u Americi nakon što je američki predsjednik Joe Biden odustao od kandidature za reizbor i podržao potpredsjednicu Kamalu Harris, koja je brzo prikupila kritičnu masu podrške i finansiranja Demokratske stranke.

Riječ je o izboru partnera Harris u izbornoj trci, osobe koja bi ušla u ulogu koja bi bila u njenoj senci ako demokrate pobijede na predsjedničkim izborima u novembru protiv republikanaca Donalda Trumpa i J.D. Vancea.

Bivši državni tužilac SAD Eric Holder i njegova advokatska kancelarija provjeravaju potencijalne potpredsjedničke kandidate Kamale Harris, javljaju mediji.

Kampanja je zahtijevala materijale za provjeru od pet demokratskih guvernera — Royja Coopera iz Sjeverne Karoline, Josh Sapira iz Pennsylvanije, Gretchen Whitmer iz Michigana, Tima Walza iz Minnesote i J.B. Pritzkera iz Illinoisa — i jednog američkog senatora, demokrate Marka Kellyja iz Arizone, izvještava Wall Street Journal.

Oni koji prođu provjeru "vjerovatno će razgovarati sa Harris jedan na jedan, a onda će ona izvršiti izbor, vjerovatno nedjelju dana pijre konvencije", rekao je za Glas Amerike William Galston, viši saradnik na Institutu Broukings.

"Opasnost kod ubrzanog procesa je u tome što znate da će stvari biti zanemarene. Napraviće se greške koje bi ležerniji proces spriječio. Ali ona nema izbora. Ona to mora da uradi brzo i da to uradi kako treba."

Izbalansirana potraga

"Najvjerovatnije je" da će Harris, kao kćerka crnog oca i majke koja je emigrirala iz Indije, izabrati bijelca da joj bude broj dva, smatraju Joel K. Goldstein, stručnjak koji prati funkciju američkih potpredsjednika i Vincent C. Immel, emeritus profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta St. Louis.

Geografska ravnoteža je još jedan faktor. Harris, koja je iz Kalifornije, čvrsto demokratske države, vjerovatno želi nekoga ko može da poveća šanse partije u jednoj od kritičnih država — teritoriji koja se proteže na zapad od Pennsylvanije do Michigana, kao i do južne države Georgije.

"Neko sa Srednjeg zapada ili čak sa juga bi bio dobar izbor", rekao je Jay Chen, delegat Demokratskog nacionalnog komiteta iz Kalifornije i kopredsjedavajući Tajvanskih Amerikanaca za napredak.

"Andy Beshear, on je guverner iz Kentuckyja. Mislim da bi bio dobar izbor. Želimo da budemo sigurni da smo balansirali, jer imamo nekoga [Harris] iz Kalifornije", rekao je Chen. "Mislim da moramo da se postaramo da ljudi na Srednjem zapadu na istočnoj obali od juga, da ne osjećaju da će ih ova administracija ignorisati i ovo je odlična prilika da pokušamo da napravimo balans."

Istorijski gledano, geografska ravnoteža bi "možda bila najčešća vrsta bilansa koju biste vidjeli", kaže Goldstein. U današnje vrijeme "ideja geografske ravnoteže zapravo nije toliko važna računica kao neke druge stvari".

Guverneri Pennsylvanije i Michigana, koji su demokrate, podržali su Harris u ponedjeljak. To je poništilo sve spekulacije da bi Shapiro ili Vhitmer mogli da izazovu Harris u borbi za delegate uoči nacionalne konvencije stranke sljedećeg mjeseca. Također se činilo da ih automatski stavlja u razmatranje kao mogućih kandidata za potpredsednika.

Pennsylvania u igri

Pobjeda u Pennsylvaniji je praktično neophodna za sve strane. Ključna država daje 19 elektorskih glasova — najviše od bilo koje države na bojnom polju 2024. — od 270 potrebnih da se dostigne prag za pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD.

U razgovoru uživo o Shapiru, glavni nacionalni dopisnik CNN-a John King rekao je da guverner jeste kandidat, ali da je "on Jevrejin. Može postojati određeni rizik ako ga stavimo na listu".

Komentatori na društvenim mrežama brzo su odgovorili da Harris možda oklijeva da izabere Shapira, koji pruža jaku podršku Izraelu, jer bi mogao da ugrozi njene šanse u Michiganu, gdje je bilo došlo do reakcija arapsko-američkih birača protiv liste Biden-Harris na primarnim izborima zbog predsjednikove podrške ratu Izraela protiv Hamasa.

"To mnogo govori o stanju američke politike i možda posebno (o stanju) u progresivnim krugovima, to što je jedan od (argumenata) 'protiv' toga da Kamala Harris izabere Shapira za svog potpredsjednika - to što je on Jevrejin" i kakav bi mogao da bude efekat toga, rekao je na X-u u nedjelju Arsen Ostrovsky, izvršni direktor Međunarodnog pravnog foruma, globalne mreže advokata koji podržavaju Izrael.

Muž Kamale Harris, drugi gospodin Douglas Emhoff, je Jevrejin.

Sjedinjene Države nikada nisu imale jevrejskog predsjednika ili potpredsjednika. Demokrata Al Gore je 2000. odabrao jevrejskog američkog senatora Joea Liebermana za svog kandidata za potpredsjednika na listi koja je izgubila od republikanaca Georgea W. Busha i Dicka Cheneyja.

Jevreji čine manje od tri odsto američke populacije, ali igraju veliku ulogu u akademskoj zajednici, biznisu, pravu, Kongresu SAD, popularnoj kulturi i, kao što je bio slučaj sa drugim manjinama, tradicionalno se suočavaju sa institucionalnom diskriminacijom. Antisemitizam je ponovo oživio posljednjih godina i na krajnjoj ljevici, i na krajnjoj desnici.

Guverner Illinoisa je također Jevrejin. Pricker, milijarder, naslednik bogatstva hotela Hayat, vodi državu koja donosi veliku nagradu od 19 elektorskih glasova i koja se smatra pouzdano plavom (demokratskom).

Pritzker je u utorak u intervjuu za MSNBC negirao da je iz kampanje Kamale Harris dobio zahtjev za provjeru materijala. Upitan da li je zainteresovan da uđe u trku sa njom, izbjegao je direktan odgovor.

"Volim da budem guverner države Illinois, i bio sam u kampanji boreći se žestoko da demokrate pobijede", odgovorio je on.

Možda po prvi put

Guvernerka Michigana (država sa 15 elektorskih glasova) na listi sa Harris predstavljala bi kombinaciju bez presedana — kandidatkinju i za predsjednicu, kandidatkinju i za potpredsjednicu.

Vhitmer je u ponedjeljak ublažila takve spekulacije.

"Ne, ne planiram nikud da idem", rekla je ona novinaru VLNS TV-a u ponedjeljak, koji ju je pitao da li bi bila voljna da prihvati ponudu da se pridruži Harris na partijskoj listi. "Ne napuštam Michigan".

Koliko je poznato, nijedna druga žena nije predmet razmatranja kampanje Harrisove.

Republikanci su jednom predložili ženu za svoju kandidatkinju za mesto potpredsjednika. Guvernerku Alaske Sarah Palin izabrao je senator John McCain na izborima 2008. na kojima je Barack Obama, demokrata, izabran za prvog afroameričkog predsjednika zemlje.

Demokrate su također jedina velika stranka koja je nominovala ženu za funkciju predsjednika SAD. Hillary Clinton, koja je bila državna sekretarica i supruga bivšeg predsjednika Bičla Clintona, pobedila je na izborima 2016. godine po opštem broju glasova, ali je Trump osvojio najviše elektorskih glasova i tako postao predsjednik.

Guverner Sjeverne Karoline Roy Cooper, demokrata, izabran je 2016. i ponovo 2020. godine, uprkos tome što je Trump oba puta dobio najviše glasova birača u državi na istom glasanju. Cooper ima ograničen mandat i ne može da traži ponovni izbor u državi Tar Hill (nadimak za Sjevernu Karolinu), koja ima 16 elektorskih glasova.

Coopera su više puta pitali tokom pojavljivanja u ponedjeljak na MSNBC-u da li bi razmotrio mjesto broj dva ako mu ga ponudi Harris.

"Cijenim ljude što pričaju o meni", rekao je, "ali mislim da je fokus trenutno na njoj ove nedjelje".

Zatim, tu je guverner Kentuckyja Andy Beshear (osam elektorskih glasova), čija je država prije nekoliko decenija postala pouzdano republikansko crvena u predsjedničkim takmičenjima. Posljednji put kada je većina stanovnika Kentuckyja izabrala demokratu za predsjednika bila je 1996. godine, kada je Bill Clinton, koji se uspješno kandidovao za reizbor, pobijedio bivšeg lidera većine u Senatu Boba Dolea u državi Kentucky.

Neki predlažu nepolitičara

Senator Mark Kelly je jedini koji nije na poziciji guvernera, a za koga se zna da je uzet u razmatranje. Arizona je jugozapadna swing država sa 11 elektorskih glasova. Bivši borbeni pilot mornarice i penzionisani astronaut, Kelly je oženjen bivšom članicom Kongresa Gabby Giffords, koja je dala ostavku 2012. godine zbog teške povrede mozga zadobijene u atentatu.

Postoje prijedlozi da bi Harris trebalo da razmišlja van okvira i da izabere nepolitičara, kao što je penzionisani general, kako bi povećala svoje šanse kod konzervativnih nezavisnih glasača zabrinutih zbog mogućnosti Trumpovog povratka na mjesto vrhovnog komandanta.

Profesor prava Goldstein, autor dvije knjige o evoluciji uloge američkog potpredsjednika, ne očekuje da će se to dogoditi.

"Svaki potpredsjednički izbor od 1940. godine bio je ili sadašnji ili bivši senator Sjedinjenih Država, guverner, član Predstavničkog doma ili osoba koja je imala visoku federalnu izvršnu funkciju", rekao je on. "Dakle, bilo bi iznenađujuće da je izbor bio neko ko dolazi iz vojske."

Ovih dana, rekao je Goldstein za Glas Amerike, pri odabiru kandidata za potpredsjednika je prvenstveno važno da li imaju "kalibar da su vjerodostojni kao predsjednik, barem u očima ljudi koji bi mogli da podrže listu, ili da imaju stas i sposobnost [da] mogu da preuzmu zadatke koje je potpredsjednica Harris imala u posljednje tri i po godine".

Stella Hsu i Kim Lewis učestvovale su u pisanju ovog izvještaja.

Vlasti BiH propustile desetine miliona eura pomoći od EU, jer nisu usaglasile Reformsku agendu

Vlasti Bosne i Hercegovine propustile su rok da usaglase nacrt "Reformske agende", i pošalju je Evropskoj komisiji, saopštila je 24. jula predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje vlasti BiH planiraju provesti u naredne tri godine.

Istovremeno je i preduslov da BiH dobije prvu tranšu finansijske pomoći iz fonda Evropske unije (EU) za reformu i rast Zapadnog Balkana, 70 miliona eura.

Tim fondom, vrijednim šest milijardi eura, EU nastoji podržati reforme u zemljama Zapadnog Balkana u periodu od 2024. do 2027. godine, i ubrzati njihov put ka članstvu u EU. Od te sume, jedna milijarda eura namijenjena je za podršku Bosni i Hercegovini.

Međutim, ako zemlja ne ispuni preduslove za podršku, EU može odlučiti da obustavi isplatu ili da preusmjeri sredstava ka drugim zemljama.

"Radni tim za izradu Plana reformi u BiH nije usvojio nacrt Reformske agende, jer predstavnici četiri kantona nisu dali svoju suglasnost na predloženi nacrt dokumenta, unatoč dodatnom roku od dva dana, koji je odobrila Europska komisija", navela je predsjedavajuća Krišto.

Dodala je da saglasnost na Nacrt reformske agende nisu dali Srednjobosanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, te Unsko-sanski kanton, zbog čega je Bosna i Hercegovina jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Evropskoj komisiji nacrt Reformske agende.

"Nažalost, unatoč svim naporima i potpori koju smo dobili od europskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom europskom putu", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Krišto, koja ujedno predsjedava i radnim timom za donošenje nacrta Reformske agende, nije detaljnije objasnila zašto su vlasti ova četiri kantona odbile podržati nart ovog dokumenta.

Članovi Radnog tima za izradu plana reformi su četiri državna ministra, dva entitetska premijera i dva ministra financija, deset kantonalnih premijera, uz direktore Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za evropske integracije BiH.

Oni su trebali iznijeti svoje prijedloge i usuglasiti plan koji bi Vijeće ministara BiH poslalo u Brisel.

Ministar saobraćaja Edin Forto je za propuštanje velike šanse okrivio Stranku demokratske akcije (SDA), navodeći da je posredstvom svoja četiri kantonalna premijera odbila podržati plan reformi.

"Odlučili su u SDA da zakoče evropski put i uskrate novac građanima i firmama u cijeloj BiH", naveo je Forto u objavi na mreži Facebook.

Koje uslove EU postavlja zemljama Zapadnog Balkana?

Da bi zemlje Zapadnog Balkana imale korist od Fonda EU za reformu i rast, trebaju ispuniti nekoliko kriterija, koji podjednako važe i za sve zemlje članice EU.

Odnose se na poštovanje principa vladavine prava, demokratije, institucionalne reforme, i sprječavanja korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.

Isplate novca EU za "Plan rasta" biće uslovljene strogim kriterijumima, a Evropska komisija mora utvrditi da su uslovi ispunjeni prije isplate, dok će odluku morati odobriti i Vijeće EU.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova traži "zajednički jezik" s Kinom u razgovorima o okončanju rata s Rusijom

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se rukuje kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem prije sastanka u južnom kineskom gradu Guangzhouu u srijedu, 24. jula 2024.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se rukuje kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem prije sastanka u južnom kineskom gradu Guangzhouu u srijedu, 24. jula 2024.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da traži "zajednički jezik" u razgovorima ove sedmice sa svojim kineskim kolegom o okončanju rata njegove zemlje s Rusijom.

Kuleba se u srijedu sastao s ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Guangzhouu, velikom komercijalnom i proizvodnom centru u južnoj Kini. To je prva posjeta ukrajinskog ministra vanjskih poslova zemlji od ruske invazije na Ukrajinu, koja je zategla odnose Ukrajine s Kinom.

"Uvjeren sam da je pravedan mir u Ukrajini u strateškim interesima Kine, a uloga Kine kao globalne sile za mir je važna", rekao je Kuleba.

Kina ima bliske veze sa Rusijom i zalagala se za prekid rata koji bi uzeo u obzir interese obje strane. Taj stav je doveo u konfrontaciju ne samo s Ukrajinom, već i sa zapadnoevropskim zemljama i Sjedinjenim Državama, koje traže povlačenje Rusije kao osnovu za bilo kakvo rješenje.

Kina nije učestvovala na mirovnoj konferenciji u Švicarskoj prošlog mjeseca koja nije uključivala Rusiju.

Očekivalo se da će Kuleba lobirati kod kineskih zvaničnika da prisustvuju još jednoj mirovnoj konferenciji planiranoj negdje prije američkih predsjedničkih izbora početkom novembra. Njegova posjeta odražava kalkulaciju da bi bilo koji mirovni sporazum povoljan za Ukrajinu vjerovatno bio neuspješan bez Kine.

Kineski zvaničnici tvrde da dvije zemlje imaju prijateljske i saradničke odnose. Konstatujući rast između Kine i Ukrajine, Wang je u svom uvodnom obraćanju rekao da su se veze nastavile normalno razvijati "uprkos složenim i stalno promjenjivim međunarodnim i regionalnim situacijama".

Kuleba je u Kinu stigao u utorak. U video snimku objavljenom u utorak kasno na svojim nalozima na društvenim mrežama, Kuleba je rekao da će imati opsežne pregovore kako bi potražio zajednički jezik u potrazi za mirom u Ukrajini.

"Moramo da krenemo ka pravednom i stabilnom miru", rekao je on, prema prevodu koji je objavio Euromaiden Press, novinski sajt na engleskom jeziku o Ukrajini. "Kina može igrati značajnu ulogu u tome. Idemo."

Njegova posjeta uslijedila je nakon rijetkog javnog prijekora Kine od strane ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u junu. Zelenski je optužio Kinu da pomaže Rusiji da blokira učešće zemalja u švicarskoj mirovnoj konferenciji. Kina je negirala da je vršila pritisak na druge.

Kina je objavila zasebni mirovni plan sa Brazilom u šest tačaka uoči konferencije. Taj potez i tajming vjerovatno su razbjesnili ukrajinske zvaničnike koji su usred traženja podrške za svoj mirovni prijedlog.

"Moramo izbjeći nadmetanje mirovnih planova", rekao je Kuleba u svom video snimku na društvenim mrežama ove sedmice.

Pred američkim glasačima nova kampanja. Kako reaguju na promjenu

Kamala Harris tokom predizbornog mitinga u Wisconsinu.
Kamala Harris tokom predizbornog mitinga u Wisconsinu.

Glasači u Sjedinjenim Državama suočeni su s novom predsjedničkom kampanjom nakon povlačenja aktuelnog predsjednika Joea Bidena iz predsjedničke utrke.

Potpredsjednica Kamala Harris vjerovatno će biti kandidat Demokratske stranke koja će se suočiti s Donaldom Trumpom u novembru. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns pitao je neke birače kako reaguju na promjenu.

U rodnom gradu Joea Bidena, Scrantonu u Pennsylvaniji, glasač Eric Boylan kaže da demokrati nisu imali drugog izbora osim da istisnu Bidena iz predsjedničke utrke.

"Mislim da je bio veoma dobar vođa. Ali se isto tako slažem i da je vrijeme da se povuče", kaže on.

Glasačica Kristine Stoll kaže da bi, ako Biden nije sposoban da bude kandidat, trebao odstupiti s mjesta predsjednika.

"Trebao je da odustane odavno. Trebao bi napustiti Bijelu kuću. Nije dovoljno mentalno stabilan da vodi ovu zemlju", kaže Stoll.

Kandidiranjem potpredsjednice Kamale Harris poboljšavaju se šanse stranke protiv republikanskog kandidata Donalda Trumpa, kaže glasač Daniel Brennan.

"Harris ima dobre anketne rezultate protiv Trumpa. Dakle, mislim da ona ima prave šanse za pobjedu", kaže Brennan.

Tijekom posjete Washingtonu, glasač iz Pennsylvanije Bill Mills kaže da Harris dijeli odgovornost za Bidenove ekonomske neuspjehe.

"Primjećujemo porast cijena namirnica i goriva i troškova života, a život nam je sada gori", kaže Mills.

U Michiganu, glasač Jason Potts kaže da promjena daje Demokratskoj stranci priliku za povezivanje s mlađim biračima.

Kao potpredsjednica, Harris je radila na kontroli ilegalne imigracije.

Birač s Floride Christopher Ran Gil kaže da zbog neuspjeha na granici Harris nije dorasla funkciji predsjednika.

U Washingtonu, glasačica Alicia Jefferson nada se da ljudi ne vide potpredsjednicu samo kao crnkinju, već gledaju na njena postignuća.

"I nadam se da mogu da pogledaju mimo bilo čega drugog i pogledaju to. Ali u svijetu u kojem živimo, neki ljudi hoće, a neki neće. I nadam se da nije dovoljno ljudi koji stoje na putu ili koriste to kao prepreku da ona dođe na funkciju."

Njujorčanin Andrew Varshavsky kaže da će bilo kome biti teško pobijediti Trumpa.

"Ja sam demokrat. Mislim da će nam biti teško pobijediti u ovoj utrci bez obzira što se sada događa", kaže on.

Netanyahu će zatražiti dvostranačku podršku u obraćanju u američkom Kongresu

Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.
Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.

Očekuje se da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokušati ojačati podršku izraelskom ratu protiv Hamasa u obraćanju u američkom Kongresu u srijedu.

Netanyahuova posjeta dolazi usred pritiska kod kuće da se osigura oslobađanje talaca koje Hamas još uvijek drži u Pojasu Gaze, kao i političke neizvjesnosti za najvećeg saveznika Izraela - Sjedinjenih Država - uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru.

Sjedinjene Države, Egipat i Katar proveli su mjesece pokušavajući posredovati u prekidu vatre između Izraela i Hamasa koji bi uključivao pauzu u borbi, oslobađanje talaca i jaču isporuku humanitarne pomoći u Gazu. Ti napori nisu uspjeli postići dogovor, dok se borbe u Gazi nastavljaju, a opasnost od šireg regionalnog sukoba i dalje traje, sa sukobima duž izraelsko-libanonske granice i jemenskim militantima Huti koji napadaju brodove u Crvenom moru.

Netanyahu je rekao da će tražiti dvostranačku podršku za Izrael. Njegovo pojavljivanje u Washingtonu dalo je gorivo za podjele među demokratama i republikancima, a određeni broj demokrata je rekao da će bojkotirati Netanyahuovo obraćanje.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji je pozvao Netanyahua da govori, kritizirao je odsustvo potpredsjednice Kamale Harris kao "neoprostivo".

Harris je započela kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju najavio da se više neće kandidirati za reizbor.

Demokratski senator Bernie Sanders rekao je da neće prisustvovati govoru i kritizirao Netanyahuovu politiku na Zapadnoj obali i Gazi.

Demokratski senator Dick Durban rekao je da, iako stoji uz Izrael, "neću stajati i bodriti njegovog sadašnjeg premijera".

Kritičari su krivili Netanyahuovu vladu za vođenje rata u Gazi, posebno tvrdeći da Izrael nije učinio dovoljno da zaštiti palestinske civile ili osigura protok humanitarne pomoći.

Izrael je odbacio kritike i okrivio militante Hamasa za djelovanje u područjima koja dovode civile u opasnost.

Višestruki protesti protiv Netanyahua planirani su za srijedu, nakon demonstracija u utorak u zgradi Predstavničkog doma SAD-a i ispred Netanyahuovog hotela.

U utorak su održane i demonstracije na National Mallu u Washingtonu, gdje su porodice nekih od talaca koji se još uvijek drže u Gazi zahtijevale od Netanyahua da pristane na sporazum o prekidu vatre kojim se taoci vraćaju kućama.

Rat je počeo napadom Hamasa na Izrael početkom oktobra u kojem je poginulo 1.200 ljudi. Izrael je odgovorio kampanjom kopnenih i zračnih napada u kojima je poginulo više od 39.000 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Neke informacije za ovaj izvještaj dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG