Linkovi

Najnovije

Biden, Harris i Trump aktivni u završnici trke za Senat u Georgiji

ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)
ARHIVA - Ljudi učestvuju u ranom glasanju za drugi krug izbora za predstavnike Georgije u Senatu SAD, u Atlanti 14. decembra 2020. (Foto: Reuters)

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris i odlazeći predsjednik Donald Trump planiraju da organizuju mitinge u jugoistočnoj državi Georgiji u posljednja dva dana pred drugi krug ključnih senatskih izbora, koji su zakazani za utorak. 

Harris će se obratitit biračima na skupu u priobalnom gradu Savannah, kako bi podržala demokratske kandidate - baptističkog sveštenika Raphaela Warnocka​, koji se takmiči sa republikanskom senatorkom Kelly Loeffler​, i Jona Ossosfa, televizijskog producenta, čiji je rival aktuelni republikanski senator David Perdue.

Biden i Trump najavili su da će održati mitinge u ponedjeljak, dan prije izbora.

Biden će se zajedno sa dvojicom demokratskih kandidata pojaviti na skupu u Atlanti, najvećem gradu u Georgiji, dok je Trumpov miting na kojem će se založiti za Loeffler i Perdue planiran da se održi nešto sjevernije, u okrugu Whitfield, na regionalnom aerodromu Dalton.

Odlazeći potpredsjednik Mike Pence prethodno je vodio kampanju u Georgiji za dvoje republikanaca, baš kao i dvoje Trumpove odrasle djece: Donald Trump mlađi i Ivanka Trump.

Drugi krug izbora za dva mjesta u Senatu SAD neophodan je jer nijedan od četiti kandidata nije osvojio većinu na izborima 3. novembra, mada je Perdue vodio protiv Ossoffa u njihovom duelu, dok je Warnock imao prednost ispred Loefflera, u konkurenciji ukupno 10 kandidata. Prema posljednjim anketama, oba nadmetanja su previše neizvjesna da bi se prognozirao pobjednik.

Ishod dvije trke veoma je važan za Washington, jer odlučuje o tome ko će imati kontrolu nad Senatom tokom prve dvije godine Bidenovog mandata, poslije 20. januara, kada se održava inauguracija.

Republikanci će imati prednost od 50-48 kada novi senatori i senatorke polože zakletvu u nedjelju. Pobjeda u jednoj ili obe trke u Georgiji dala bi republikancima većinu u tom tijelu, a samim tim i pravo da određuju dnevni red, kao i većinu u svakom od senatskih zakonodavnih odbora.

Međutim, ukoliko i Warnock i Ossoff​ pobijede, odnos republikanskih i demokratskih senatora bio bi 50-50 (dva nezavisna senatora uglavnom glasaju sa demokratama prim. nov), a novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris imala bi priliku da bude presudni glas u korist demokrata, u organizaciji odbora i kontrolisanju zakonodavnog kalendara.

Ukoliko republikanci osvoje kontrolu nad Senatom to bi zakomplikovalo usvajanje Bidenovih zakonodavnih inicijativa u naredne dvije godine i po svemu sudeći dovelo do dugih i napornih pregovora o kontroverznim pitanjima kao što su zdravstvena zaštita, kontrola imigracije ili regulativa u vezi sa klimatskim promjenama.

Demokratska kontrola nad Senatom, ukoliko se članovi stranke budu držali ujedinjeni i glasali zajedno, mogla bi da olakša put za usvajanje Bidenove agende.

U Georgiji, nekadašnje republikanskom uporištu, Biden je na izborima 3. novembra pobijedio Trumpa sa prednošću manjom od 12.000 glasova, od ukupno pet miliona.

Uprkos Trumpovim protestima da ga je izborna prevara koštala 16 elektorskih glasova, koliko ta država donosi u Elektorskom koledžu, prema kojem se određuje ishod predsjedničkih izbora u SAD, poslije prvobitnog, i u dva ponovna brojanja - potvrđena je Bidenova pobjeda.

Biden je prvi demokratski kandidat koji je pobijedio u Georgiji u posljednjih 28 godina, što je stranci donijelo nadu da bi Warnock i Ossoff takođe mogli da pobijede u trci za Senat.

Očekuje se da će izlaznost u drugom krugu biti masovna, s obzirom da je rekordnih 3 miliona birača glasalo ranije.

Međutim, za sada se ne zna kako su ti birači glasali, jer prema zakonu Georgije, prebrojavanje glasova ne može da počne prije utorka, zvaničnog dana izbora.

Izlaznost je do sada bila najveća u nekim od najnaseljenijih oblasti oko Atlante, koje su Biden donijele tijesnu pobjedu u ovoj državi novembru.

See all News Updates of the Day

Obustavljena nova preuzimanja DeepSeeka u Južnoj Koreji

Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)
Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)

Južnokorejsko tijelo za zaštitu podataka u ponedjeljak je saopćilo da su nova preuzimanja kineske AI aplikacije DeepSeek obustavljena u zemlji nakon što je DeepSeek priznao da nije uzeo u obzir neka od pravila Agencije o zaštiti ličnih podataka.

Usluga aplikacije će biti nastavljena kada se poboljšaju u skladu sa državnim zakonom o privatnosti, saopštila je Komisija za zaštitu ličnih podataka (PIPC) na brifingu za medije.

Mjera koja je stupila na snagu u subotu ima za cilj blokiranje novih preuzimanja aplikacije, navodi agencija, iako je DeepSeek-ova web usluga i dalje dostupna u zemlji.

Kineski startup je prošle sedmice imenovao pravne zastupnike u Južnoj Koreji i priznao je da je djelimično zanemario zakon o zaštiti podataka u zemlji, saopštio je PIPC.

Italijansko tijelo za zaštitu podataka, Garante, saopštilo je prošlog mjeseca da je naredilo DeepSeeku da blokira svoj chatbot u zemlji nakon što nije riješio zabrinutost regulatora u vezi sa svojom politikom privatnosti.

DeepSeek nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Na pitanje o ranijim potezima južnokorejskih vladinih odjela da blokiraju DeepSeek, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine je rekao na brifingu 6. februara da kineska vlada pridaje veliku važnost privatnosti i sigurnosti podataka i štiti ih u skladu sa zakonom.

Portparol je također rekao da Peking nikada neće tražiti od bilo koje kompanije ili pojedinca da prikuplja ili čuva podatke kršeći zakone.

Sirijci traže iskustva BiH dok počinju dugi put traganja za nestalim

Mohammed Alshiekha stoji u mezarju gdje vjeruje da se nalazi masovna grobnica. Foto: Detektor
Mohammed Alshiekha stoji u mezarju gdje vjeruje da se nalazi masovna grobnica. Foto: Detektor

Sa 150.000 ljudi koji se vode kao nestali nakon brutalnih sukoba u Siriji, nove vlasti žele učiti iz iskustva međunarodnih i bh. istražilaca u lociranju masovnih grobnica i traženju nestalih osoba.

Mohammed Alshiekha gleda na groblje u al-Qutayfahu, nadomak Damaska, s prozora svoje spavaće sobe. Ovaj arhitekt živi tik do groblja. Dobro se sjeća oporog mirisa smrti kada su tu donesena mrtva tijela ljudi kojima nije znao imena, piše Detektor.ba.

Godinama je posmatrao hladnjače kako navečer i noću odlažu trupla. Ona su pokopana u velikim jamama iskopanim između običnih grobova.

O tome nije govorio; to nije bilo dopušteno, a koštalo bi ga i vlastitog života. Ali danas on pokazuje na mjesta gdje je vjerovatno pokopano na stotine tijela.

Dalje u gradu nalazi se jedno od bivših sjedišta Mukhabarata, zastrašujuće bivše tajne službe.

Bilo je to jedno od mnogobrojnih mjesta u Siriji gdje su ljudi držani, mučeni, a često i ubijani. Sada je to policijska stanica, prepuna mladića s tamnim bradama i “kalašnjikovima” preko ramena. Zeleno-bijelo-crna zastava privremeno je postavljena na vrata; nova zastava Sirije, s tri zvijezde umjesto dvije.

Čovjek ratnog imena Abo Amor sada je zadužen za tu policijsku stanicu. On govori da je porodice nestalih lica ponekad posjećivala stara tajna policija.

“‘Vaš je sin umro’ – jedna je od stvari koju bi im kazali”, kaže on u svom novom uredu.

“Nisu dobili nikakve informacije o tijelu, niti da li je održana sahrana ili ne – samo legitimaciju”, dodaje.

Mjesecima nakon pada Assadovog režima, mnoge lokacije u toj zemlji za koje se sumnja da su masovne grobnice, i dalje su neistražene.

Jedna velika lokacija na oko 20 kilometara sjeverno od glavnog grada veličine je nekoliko nogometnih terena, a okružena je zidom obojenim u crveno.

Desetine hiljada ljudi je tu moglo biti zakopavano dok su ih njihovi voljeni još uvijek očekivali. Na toj lokaciji nalazi se i nekoliko uobičajenih nadgrobnih spomenika. Neki su mezari poluotvoreni. Na jednom od njih nalazi se bijela vreća. U njoj su kosti i lobanja.

“Do sada nismo uspjeli otkriti sva tijela u masovnim grobnicama zbog nedostatka opreme i sredstava za takav poduhvat”, kaže Abo Amor.

“Čekamo pravo vrijeme da budemo spremni da konačno otkrijemo ta tijela na lokacijama masovnih grobnica”, dodaje.

Uništena vozila i tenkovi u zračnoj bazi Mezzeh u blizini Damaska. Foto: Detektor
Uništena vozila i tenkovi u zračnoj bazi Mezzeh u blizini Damaska. Foto: Detektor

Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 150.000 Sirijaca nalazi se na popisu nestalih osoba. Lokalne organizacije navode da je stvarni broj moguće veći od 200.000. Mnogi od njih vjerovatno leže u jednoj od masovnih grobnica koje su otkrivene nakon pada diktatora Bashara al-Assada prije nekoliko mjeseci.

Novi vladari u Siriji, vojnici Hay’at Tahrir al-Shama (HTS) su zainteresovani za stručno znanje koje je izgradila Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP), sa sjedištem u glavnom bh. gradu Sarajevu, i u Haagu.

Šef misije ICMP-a u Siriji razgovarao je nedavno sa sirijskim Ministarstvom vanjskih poslova. On želi da predstavnici nove vlade dođu u BiH kako bi posjetili Sarajevo, Tuzlu i Srebrenicu i saznali više o tome šta bi se moglo učiniti.

‘Čekajući pravo vrijeme’

“To je ogromnih razmjera”, s uzdahom kaže Mazin Albalkhi, koji je i sam sirijskog porijekla, a od početka rata 2011. godine nalazi se u Gaziantepu u Turskoj.

Predgrađe Damaska. Foto: Detektor
Predgrađe Damaska. Foto: Detektor

Odatle se ova organizacija već godinama angažovala na mapiranju mogućih masovnih grobnica u Siriji. Sada kada je Assad pobjegao u Rusiju, odjednom je postalo moguće vršiti te procjene na terenu u samoj Siriji.

Albalkhi kaže da je tokom posjete svojoj domovini razgovarao s raznim ljudima iz Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i novog ministra.

Vrativši se u Gaziantep, čeka poruku iz Damaska. Nada se da će uskoro ponovo otputovati za Siriju, na formalniji sastanak s ministrom, jer ICMP želi pomoći novoj vladi u ovom ogromnom zadatku.

“Možda bismo mogli pružiti podršku u zaštiti masovnih grobnica, prikupljanju uzoraka DNK od članova porodica nestalih osoba i iz ostataka tijela u masovnim grobnicama – a također i vršiti upoređivanja uzoraka u našim laboratorijama u Haagu”, objašnjava Albalkhi.

Druga opcija je da ICMP izgradi laboratorije u Damasku u saradnji s lokalnim vlastima. Znanje i iskustvo izgrađeno u BiH pomoći će u ovim naporima.

Nije samo pitanje pravog vremena. Za ovaj veliki zadatak potrebna je velika pomoć od ICMP-a.

Organizacija koju je 1996. osnovao bivši američki predsjednik Bill Clinton, tokom prvih godina postojanja fokusirala se na osobe nestale tokom ratova u BiH i Hrvatskoj 1990-ih.

U prvih 20 godina postojanja ICMP je uspio identifikovati 70 posto nestalih osoba iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Oko 7.000 od ukupno 8.000 nestalih tokom genocida 1995. u Srebrenici, pronađeno je, identifikovano te ponovno ukopano.

Prvo sjedište ICMP-a nalazilo se u Sarajevu, ali je 2014. godine preseljeno u Haag, u Nizozemskoj. Međutim, ogranak je ostao otvoren u Sarajevu. Oba ureda imaju laboratorije za forenzička istraživanja.

‘Iskustvo iz BiH je temelj’

Qais Almourad je mogao biti jedna od nestalih osoba. Skoro tri godine držan je u zatvoru Sednaya, sjeverno od Damaska, koji je poznat kao “ljudska klaonica”.

Sirijci slave pad režima. Foto: Detektor
Sirijci slave pad režima. Foto: Detektor

Preživio je mučenje i užasne uslove, te je krajem 2014. pušten. Sada radi za Udruženje logoraša i nestalih iz zatvora Sendaya. Ta je organizacija jedan od lokalnih partnera ICMP-a.

“Još uvijek postoji dosta neizvjesnosti”, kaže on.

“Nova vlada, ili prelazna vlada, nije još donijela nikakvu odluku o ovome, čak ni da li će postojati specijalni sud. Još uvijek vidimo mnogo haosa ali su podaci i lokacije sada bolje zaštićeni”, dodaje Almourad.

Ubrzo nakon Assadovog pada, porodice i prijatelji nestalih osoba požurili su prema zatvorima poput Sednaye, kao i drugim lokacijama starog Mukhabarata, tražeći svoje voljene ili barem dokaze o njihovoj smrti.

U tom haosu, s raznih mjesta u zemlji odneseno je na hiljade ličnih dokumenata i pasoša, registratora sa dokumentima, formulara i fotografija. Prije toga, mnogo je dokaza uništeno kada je osoblje tajne službe Assadovog režima podmetnulo požar u prostorijama punim registratora, neposredno pred bijeg. Iz kompjutera su istrgnuli hard diskove i odnijeli ih.

Almourad kaže da je saradnja između vlade, lokalnih i međunarodnih organizacija, kao i samog stanovništva, od ključne važnosti. Vjeruje da BiH pruža dobar primjer. Tamo je dat važan glas stanovništvu i preživjelima, naprimjer u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje su ponovo ukopane identifikovane žrtve genocida iz 1995. godine.

Fotografija Bashar al-Assad bačena u kontejner. Foto: Detektor
Fotografija Bashar al-Assad bačena u kontejner. Foto: Detektor

“Na tom mjestu kršenja napravili su muzej. Lokalno stanovništvo doprinijelo je izgradnji tog mjesta. To je bio temelj na koji se moramo oslanjati, iz bosanskog iskustva”, navodi on.

“To je s jedne strane saradnja vlasti, i saradnja sa ljudima s druge strane. To je osnova onoga šta možemo prenijeti iz bosanskog iskustva na Siriju”, dodaje.

S tim se slaže i šef misije ICMP-a u Siriji Mazin Albalkhi. Iz tog je razloga pozvao nove vladare u Siriji da posjete Sarajevo. Nada se da će do posjete doći u narednih nekoliko mjeseci, čak prije ljeta.

“Pokazali su interes za dolazak u Sarajevo, u Srebrenicu, u Tuzlu, kako bi vidjeli naše laboratorije i kako smo tamo radili tokom protekle tri decenije”, kaže on.

Možda neće uspjeti u tako kratkom periodu. Nova prelazna vlada ima mnogo obaveza. Kako kaže Albalkhi: “Zauzeti su.”

No, dodaje da “jedan od velikih dosjea, jedno od velikih pitanja na stolu, jeste pitanje nestalih osoba”.

U međuvremenu, on očekuje telefonski poziv Ministarstva vanjskih poslova. Nada se da će poziv stići uskoro, kako bi dug put do pravde mogao započeti, nestale osobe mogle dobiti dostojnu sahranu – a odgovorni za njihovu smrt završili u zatvoru.

SAD: Devet poginulih, uključujući 8 u Kentuckyju, u posljednjoj vremenskog nepogodi

Ova fotografija koju je dostavila šerifova kancelarija okruga Warren, Ky., prikazuje djelomično potopljen automobil izvan Bowling Greena, Ky., u subotu, 15. februara 2025. (Ured šerifa okruga Warren preko AP-a)
Ova fotografija koju je dostavila šerifova kancelarija okruga Warren, Ky., prikazuje djelomično potopljen automobil izvan Bowling Greena, Ky., u subotu, 15. februara 2025. (Ured šerifa okruga Warren preko AP-a)

Najmanje devetero ljudi je poginulo u posljednjem nizu vremenskih nepogoda koje su pogodile SAD, uključujući osam ljudi u Kentuckyju.

Guverner Kentuckyja Andy Beshear rekao je u nedjelju da stotine ljudi zaglavljenih u poplavama moraju biti spašeni.

Beshear je rekao da su mnogi smrtni slučajevi, uključujući majku i sedmogodišnje dijete, uzrokovani kada su se automobili zaglavili na poplavljenim cestama.

"Dakle, ljudi, klonite se cesta odmah i ostanite živi", rekao je. "Ovo je faza potrage i spašavanja i jako sam ponosan na sve stanovnike Kentuckyja koji su reagirali, stavljajući svoje živote na kocku."

Beshear je rekao da su oluje ostavile bez struje u oko 39.000 domova, ali je upozorio da bi jaki vjetrovi u nekim područjima mogli povećati nestanak struje.

U Atlanti je jedna osoba poginula kada je "iznimno veliko stablo" palo na kuću rano u nedjelju, prema kapetanu vatrogasne službe Atlante Scottu Powellu. Rekao je novinarima da su vatrogasci poslani nešto prije 5 ujutro nakon poziva hitnoj pomoći.

Francuska domaćin evropskih razgovora o Ukrajini

Arhiv - Prošlogodišnji susret Macrona i Zelenskog u Kijevu.
Arhiv - Prošlogodišnji susret Macrona i Zelenskog u Kijevu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron će ugostiti grupu evropskih lidera na razgovorima u ponedjeljak usredsređenim na situaciju u Ukrajini usred promjene u američkom pristupu sukobu i sugestija američkih zvaničnika da Evropa neće imati ulogu u mirovnim pregovorima.

Među onima koji se očekuju su lideri iz Britanije, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske. Šef NATO-a Mark Rutte, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen također su trebaju učestvovati.

Evropski lideri su proteklih dana obećali nastavak podrške Ukrajini, uključujući britanskog premijera Keira Starmera koji je rekao da je njegova vlada spremna poslati trupe u Ukrajinu kao dio poslijeratnih mirovnih snaga.

"Ne kažem to olako", napisao je u nedjelju za Daily Telegraph. "Osjećam vrlo duboko odgovornost koja dolazi s potencijalnim dovođenjem britanskih vojnika i žena u opasnost."

Starmer je rekao da je osiguravanje trajnog mira u Ukrajini ključno za odvraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina od dalje agresije.

Costa je rekao da je prošlosedmična Minhenska sigurnosna konferencija pokazala jasnu poruku da se sigurnost Ukrajine i Evropske unije "ne mogu odvojiti".

"Neće biti kredibilnih i uspješnih pregovora, trajnog mira, bez Ukrajine i bez Evropske unije", rekao je.

Američki zvaničnici rekli su u nedjelju da idu u Saudijsku Arabiju na razgovore s ruskim diplomatama o okončanju rata, koji je počeo u februaru 2022. godine invazijom Rusije na Ukrajinu.

Američki predsjednik Donald Trump i ruski lider Vladimir Putin složili su se tokom jednosatnog razgovora prošle sedmice o momentalnom početku mirovnih pregovora, ali je američki državni sekretar Marco Rubio rekao u intervjuu za CBS "Face the Nation" koji je emitiran u nedjelju: "Proces ka miru nije stvar samo jednog sastanka".

Šta god da se dogodi ove sedmice u Saudijskoj Arabiji, Rubio je rekao da će, kada počnu "pravi pregovori", Ukrajina "morati biti uključena".

U intervjuu za NBC-jev "Meet the Press" koji je emitiran u nedjelju, Zelenski je rekao: "Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini. Nikad. Rat u Ukrajini je protiv nas, a to su naši ljudski gubici."

Zelenski je rekao da je Trumpu u razgovoru koji su imali prošle sedmice rekao da se Putin samo pretvara da želi mir.

"Rekao sam da je lažov. I [Trump] je rekao: 'Mislim da je moj osjećaj da je spreman za ove pregovore.' A ja sam mu rekao: 'Ne, on je lažov. On ne želi nikakav mir.'"

Neke informacije u ovom izvještaju su korištene od Reutersa i AFP-a.

SAD: Hamas 'mora biti iskorijenjen'

Američki državni sekretar Marco Rubio govori dok obilazi Jad Vašem, Svjetski centar sjećanja na holokaust, u Jerusalemu, Izrael, 16. februara 2025.
Američki državni sekretar Marco Rubio govori dok obilazi Jad Vašem, Svjetski centar sjećanja na holokaust, u Jerusalemu, Izrael, 16. februara 2025.

SAD su u nedjelju u potpunosti podržale izraelske ratne ciljeve u Gazi, a državni tajnik Marko Rubio rekao je da Hamas "mora biti iskorijenjen" i da "ne može nastaviti kao vojna ili vladina snaga".

Rubio se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu na početku regionalne turneje jer prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa ističe za dvije sedmice, a o drugom segmentu tek treba pregovarati.

Rubio je na svom prvom putovanju na Bliski istok kao novi najviši američki diplomata rekao Netanyahuu da "sve dok [Hamas] stoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć."

Rubio će se vjerovatno suočiti sa stalnim protivljenjem arapskih nacija u vezi s planom američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince preseli iz Gaze u susjedne zemlje, a zatim da Izrael preda usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora SAD-u u posjed i ponovni razvoj.

Dok su američki saveznici i protivnici podjednako napali Trumpov plan za Gazu, Netanyahu ga je pozdravio, rekavši da on i Trump imaju "zajedničku strategiju" za budućnost Gaze.

Ponavljajući Trumpa, izraelski lider je rekao da će "vrata pakla biti otvorena" ako Hamas ne oslobodi desetine preostalih talaca otetih u napadu 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo rat.

Hamas, teroristička grupa koju je odredila SAD, oslobodila je u subotu tri taoca u zamjenu za skoro 400 Palestinaca koji su bili zatvoreni u Izraelu. Ali militanti i dalje drže desetine talaca koje su zarobili u terorističkom napadu u kojem je poginulo 1.200 ljudi.

Izraelska kontraofanziva tokom 15 mjeseci borbi u Gazi ubila je više od 48.000 Palestinaca, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i civila. Izrael, bez dokaza, kaže da je ubio preko 17.000 militanata.

Palestinci sjede među ruševinama zgrada uništenih tokom izraelske ofanzive, usred primirja između Izraela i Hamasa, u Rafi u južnom pojasu Gaze, 16. februara 2025. godine.
Palestinci sjede među ruševinama zgrada uništenih tokom izraelske ofanzive, usred primirja između Izraela i Hamasa, u Rafi u južnom pojasu Gaze, 16. februara 2025. godine.

Rubio i Netanyahu su se sastali dok se prva faza primirja bliži kraju. U drugoj fazi, probni plan poziva Hamas da oslobodi desetine preostalih talaca u zamjenu za još palestinskih zarobljenika, sastavljanje trajnog primirja i povlačenje izraelskih snaga. Ali detaljni uslovi sporazuma tek treba da se pregovaraju.

Čvrst stav SAD-a koji se usklađuje s Netanyahuovom pozicijom mogao bi zakomplicirati napore za nastavak pregovora s Hamasom, koji, uprkos velikim gubicima u ratu, ostaje netaknut i pod kontrolom Gaze.

Neki od Netanyahuovih pristalica u izraelskoj vladi žele nastaviti rat kada se završi prva faza primirja, ali bi njegovo nastavljanje moglo ugroziti živote preostalih talaca.

Netanyahu je ponudio Hamasu priliku da se preda i pošalje svoje najviše lidere u egzil, ali je Hamas odbio takav scenario.

U međuvremenu, uprkos tome što je primirje uglavnom održano, izraelska vojska je saopštila da je izvela zračni napad u nedjelju rano na ljude koji su se približili njenim snagama u južnoj Gazi.

Ministarstvo unutrašnjih poslova koje vodi Hamas saopćilo je da su u napadu ubijena tri njegova policajca dok su osiguravali ulazak kamiona pomoći u blizini Rafaha, na egipatskoj granici.

Palestinka tuguje u bolnici nakon što su u izraelskom napadu ubijena tri policajca, prema Hamasovom ministarstvu unutrašnjih poslova, u Khan Younisu, južni pojas Gaze, 16. februara 2025. godine.
Palestinka tuguje u bolnici nakon što su u izraelskom napadu ubijena tri policajca, prema Hamasovom ministarstvu unutrašnjih poslova, u Khan Younisu, južni pojas Gaze, 16. februara 2025. godine.

Hamas je napad opisao kao "ozbiljno kršenje" primirja i optužio Netanyahua da pokušava da sabotira sporazum.

Tokom svoje turneje po regionu, Rubio se nije trebao sastati ni sa jednim palestinskim zvaničnikom.

Egipat kaže da je domaćin arapskog samita 27. februara i da radi s drugim zemljama na kontraprijedlogu koji bi omogućio obnovu Gaze bez uklanjanja njenog stanovništva. Grupe za ljudska prava kažu da bi protjerivanje Palestinaca vjerovatno predstavljalo kršenje međunarodnog prava.

Arapske nacije dugo su pozivale na stvaranje nezavisne palestinske države koja bi postojala uz Izrael, što su i SAD podržale. Ali Netanyahu se protivi rješenju o dvije države, a američko vlasništvo nad Gazom također bi vjerovatno okončalo mogućnost da palestinska država obuhvata Gazu i Zapadnu obalu koju su okupirali Izrael.

Egipat je upozorio da bi svaki masovni priliv Palestinaca iz Gaze potkopao njegov skoro pola vijeka star mirovni sporazum s Izraelom, kamen temeljac američkog utjecaja u regiji.

Rubio bi također trebao posjetiti Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju.

Ujedinjeni Arapski Emirati bili su vodeća sila iza Abrahamovog sporazuma iz 2020. u kojem su četiri arapske države normalizirale odnose s Izraelom tokom Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući. Trump se nada da će proširiti sporazume na Saudijsku Arabiju, potencijalno nudeći bliže veze u odbrani SAD-a, ali je kraljevina rekla da neće normalizirati odnose s Izraelom bez puta u palestinsku državu.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG