Svrha debata - privući na svoju stranu one glasače koji se još kolebaju

Do početka listopada, svaki od predsjedničkih kandidata već je za sebe osigurao veliku izbornu potporu. Ali postoji još uvijek izvjestan broj onih koji su neopredjeljeni i koje treba privući – njihovi glasovi mogu na izborima biti presudni . Debate između predsjedničkih kandidata – obično tri – te jedna između potpredsjedničkih kandidata - obilježavaju finiš u utrci za Bijelu kuću.

Tokom većeg dijela izborne kampanje, kandidati svoja stajališta iznose u pogodnim, kratkim televizijskim političko-propagandnim spotovima, laki za emitiranje, laki za slušanje. Ali, prije samih izbora, 6. novembra, glasači zele čuti više i podrobnije o glavnim pitanjima od kandidata koji su već u Bijeloj kući. To je i svrha debata, kaže Mark Rom, profesor na Georgetown University:

“To je prilika za njih da iznesu svoju viziju, da govore o svojim ciljevima, svojim snovima, svojim nadama za američki narod. I da američkom narodu kažu kako te snove i planove kane realizirati.”

Iako to sukobljavanje kandidata nazivamo debatama, način njihova vođenja sličniji je vođenju intervjua. Evo kako ih opisuje Candice Nelson, profesorica na American University:

“I predsjednička i potpredsjednička debata imaju moderatora koji postavlja pitanja svakome od sudionika. Protivniku se daje prilika da odgovori na na izjavu prethodnika. Moderator kontrolira debatu, vodi računa da se na svako pitanje potpuno i iskreno odgovara.”

Prve dvije debate podijeljene su na domaću i vanjsku politiku. Treća se vodi u takozvanom “town hall” formatu, u okviru kojega su građani ti koji postavljaju pitanja na bilo koju temu, kao što bi i na zboru birača.

Televizijske su debate sastavni dio predsjedničkih izbora od 1976. godine, ali jedna je održana još 1960. godine, između demokratskog senatora Johna Kennedyja i republikanskog potpredsjednika Richarda Nixona.

Jedan kandidat koji je debatu koristio s puno učinka bio je Ronald Reagan. Godine 1980., Reagan je postavio pitanje za koje mnogi smatraju da je donijelo poraz njegovu protivniku, predsjedniku Jimmyju Carteru.

“Kad budete donosili odluku o tome za koga glasati, mislim da bi bilo dobro zapitati se ‘Je li nam danas bolje nego što nam je bilo prije četiri godine?’”

Debata može pridonijeti i propasti kandidata. Godine 1976., na vrhuncu Hladnoga rata, predsjednik Gerald Ford je, u debati sa svojim protivnikom, demokratskim kandidatom Jimmyjem Carterom, izlanuo:

“Nema sovjetske dominacije u istočnoj Evropi i nikad je neće ni biti pod Fordovom administracijom.”

Zbog te izjave, Ford je postao predmet ismijavanja. Stručnjaci su mišljenja da ga je ona, dobrim dijelom, i koštala izbora.