Nova procjena prijetnji novembarskim izborima, objavljena u utorak, ne pominje ni jednog kandidata po imenu. Međutim, jedan obavještajni zvaničnik rekao je novinarima da se pogled Kremlja na politički pejzaž SAD nije promijenio u odnosu na prethodne izborne cikluse.
"Nismo primijetili promjenu u preferencijama Rusije za predsjedničku utrku u odnosu na prošle izbore", rekao je zvaničnik novinarima, pristajući da razgovara o obavještajnim podacima samo pod uslovom anonimnosti.
Zvaničnik je rekao da je preferencija dodatno zacementirana "ulogom koju SAD igraju u pogledu Ukrajine i šire politike prema Rusiji".
Oprez američkih obavještajnih službenika dolazi skoro četiri godine nakon što je izdao slično upozorenje o predsjedničkim izborima 2020., na kojima je tadašnji predsjednik Trump bio protiv Bidena.
Moskva je koristila "niz mjera da prvenstveno ocrni bivšeg potpredsjednika Bidena i ono što vidi kao antiruski 'establišment'", rekao je tada William Evanina, tadašnji šef američkog Nacionalnog centra za kontraobavještajno i sigurnosno djelovanje.
"Neki akteri povezani s Kremljom također nastoje povećati kandidaturu predsjednika Trumpa na društvenim medijima i ruskoj televiziji", dodao je.
Procjena nakon izbora sa koje je skinuta tajnost, objavljena u martu 2021., potvrdila je početne nalaze. Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je "operacije utjecaja koje imaju za cilj omalovažavanje kandidature predsjednika Bidena i Demokratske stranke", dok je ponudio podršku Trumpu, navodi se u izvještaju.
Zvaničnici američke obavještajne službe rekli su da su bili u kontaktu i s predsjedničkim kampanjama i sa kandidatima, ali su odbili da podijele kakve su informacije mogle biti podijeljene.
Odbijanje Trumpa
Trumpova kampanja u utorak je odbacila procjenu američkih obavještajnih službi kao nazadnu.
„Vladimir Putin je podržao Joe Bidena za predsjednika jer zna da je Biden slab i da se lako može maltretirati, o čemu svjedoči Putinova višegodišnja invazija na Ukrajinu“, rekla je državna sekretarka za štampu Caroline Lewit u e-mailu za Glas Amerike.
“Kada je predsjednik Trump bio u Ovalnoj kancelariji, Rusija i svi američki protivnici bili su zastrašeni, jer su se plašili kako će Sjedinjene Države odgovoriti”, rekla je.
„Jedini ljudi u Americi koji ne vide jasan kontrast između Bidenove neefikasne slabosti i Trumpovog efektivnog pristupa mira kroz snagu su ljevičarski stenografi u mainstream medijima koji se bave pisanjem lažnih priča o Donaldu Trampu“, dodala je.
Bidenova kampanja do sada nije odgovorila na pitanja Glasa Amerike o novoj američkoj procjeni.
Ruska sofisticiranost
Ruski zvaničnici također još nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom o najnovijim optužbama, u kojima se Kremlj optužuje da koristi pristup "cijele vlade" kako bi Trumpa i druge američke kandidate smatralo povoljnim za pobjedu Moskve u novembru.
"Moskva koristi različite pristupe kako bi ojačala svoje poruke i dala prizvuk autentičnosti svojim naporima", rekao je zvaničnik američke obavještajne službe.
Čini se da su i napori Rusije usmjereni na ciljanje američkih birača u takozvanim neodlučnim državama, državama koje će najvjerovatnije utjecati na ishod predsjedničkih izbora, rekli su zvaničnici.
Neki od tih napora su već izašli na vidjelo.
Rusija i AI
Ranije u utorak, Ministarstvo pravde SAD-a objavilo je zapljenu dvije internet domene i još 968 naloga na platformi društvenih medija X, što je dio onoga što su zvaničnici opisali poduhvat ruske obavještajne službe i ruske državne RT mreže vođen umjetnom inteligencijom.
U saopćenju Ministarstva pravde navodi se da su ruske obavještajne službe i RT koristile specifičan softver umjetne inteligencije za kreiranje naloga na društvenim mrežama koji izgledaju autentično kako bi oponašali američke pojedince, “koje su operateri tada koristili za promoviranje poruka koje podržavaju ciljeve ruske vlade”.
U zajedničkom savjetu, koji su istovremeno objavile SAD, Kanada i Nizozemska, upozoreno je da je Rusija u procesu proširenja operacije utjecaja potaknute umjetnom inteligencijom na druge platforme društvenih medija.
Zvaničnik američke obavještajne službe koji je u utorak razgovarao s novinarima opisao je takvu upotrebu AI kao "ubrzivač zlonamjernog utjecaja" i upozorio da je tehnologija već raspoređena, vjerovatno od strane Kine, uoči izbora u Tajvanu prošlog januara.
Kina čeka
Za sada, međutim, američki obavještajni zvaničnici vide malo naznaka da Peking želi da se umiješa u američke izbore, kao što je to činio 2020. i 2022. godine.
Kina "vidi mali dobitak u odabiru između dvije strane za koje se smatra da obje žele obuzdati Peking", rekao je američki obavještajni zvaničnik, napominjući da bi se stvari mogle promijeniti.
"NRK nastoji da proširi svoju sposobnost prikupljanja i praćenja podataka na američkim platformama društvenih medija, vjerovatno da bi bolje razumjela i na kraju manipulirala javnim mnijenjem", rekao je zvaničnik. „Osim toga, pratimo da li bi Kina mogla pokušati utjecati na izborne utrke bez glasanja kao što je to učinila na međuizborima 2022".
Kineska ambasada u Washingtonu, koja je negirala prethodne optužbe SAD-a, odgovorila je nazvavši SAD “najvećim širiteljem dezinformacija”.
"Kina nema namjeru i neće se miješati u američke izbore, a nadamo se da američka strana neće postavljati pitanje Kine na izborima", rekao je glasnogovornik Liu Pengyu za Glas Amerike u e-poruci.
'Agent haosa'
Nova procjena prijetnje američkim izborima upozorava da pored zabrinutosti oko Rusije i Kine, sve je više dokaza da Iran nastoji igrati ulogu "agenta haosa" na predstojećim izborima u SAD-u.
“Iran oko izbora nastoji podstaknuti društvene podjele i potkopati povjerenje u američke demokratske institucije”, navodi se u neklasificiranoj verziji procjene.
Također se upozorava da je Teheran "pokazao dugogodišnji interes za iskorištavanje američkih političkih i društvenih tenzija na različite načine, uključujući društvene medije".
Kao primjer, zvaničnici su u utorak ukazali na nedavno skinutu tajnost obavještajnih podataka koji pokazuju da Iran pokušava iskoristiti proteste pro-Gaze širom SAD-a.
"Primijetili smo aktere povezane s iranskom vladom kako se na internetu predstavljaju kao aktivisti, nastojeći potaknuti proteste, pa čak i pružati finansijsku podršku demonstrantima", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines.
Haines je, međutim, upozorila da Amerikanci koji su komunicirali s iranskim akterima "možda nisu svjesni da komuniciraju sa stranom vladom ili da primaju podršku od nje".
Iranski zvaničnici još nisu odgovorili na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
