Brojka koja bode oči čini SAD jednom od najzaduženijih nacija na svijetu.
Savezni dug je desetljećima visok i raste, ali odgovor savezne vlade na pandemiju koronavirusa, koja je uključivala masivne infuzije gotovine u američko gospodarstvo, uvelike je ubrzao njegov rast.
Krajem 2019., prije pandemije, državni dug iznosio je 22,7 biliona dolara. Godinu dana kasnije, porastao je za dodatnih 5 biliona dolara, na 27,7 bilijuna dolara. Od tada je nacija dodatno zadužila više od 2 biliona dolara.
Mračan podsjetnik
Iako brojka od 30 biliona dolara sama po sebi nema značajno značenje, može poslužiti za usmjeravanje pozornosti na ono što neki vide kao veliku brigu za buduće zdravlje zemlje.
"Dostizanje granice od 30 biliona dolara podsjetnik je koliko je naš dug i koliko smo posuđivali", rekao je Marc Goldwein, viši potpredsjednik i viši direktor politike Odbora za odgovorni savezni proračun.
"Dug koji drži javnost, a to je mjera koju radije koristimo, velik je otprilike koliko i gospodarstvo", rekao je Goldwein za VOA. "Za jedno desetljeće to će biti veće nego ikad od Drugog svjetskog rata. U međuvremenu, imamo najvišu stopu inflacije u posljednjih 40 godina, a čini se da nema znakova da će zaduživanje popustiti."
Različiti dužnici
Nepodmireni dug od 30 biliona dolara duguje se širokom spektru vjerovnika, uključujući i samu saveznu vladu.
Prema Ministarstvu finansija, od 31. januara, 6,5 biliona dolara državnog duga klasificirano je kao "unutardržavni holding". To uključuje vrijednosne papire riznice koje drže razne agencije savezne vlade, a najistaknutija je Uprava za socijalno osiguranje, koja održava povjerenički fond za osiguranje prihoda starijim građanima.
Daleko veći dio duga klasificiran je kao dug javnosti, koji iznosi 23,5 biliona dolara. Izraz "javni" može donekle dovesti u zabludu jer kategorija uključuje ne samo dužničke instrumente u vlasništvu pojedinačnih ulagača, već i dugove koje drže Federalne rezerve, veliki investicijski fondovi i strane vlade.
Prema Ministarstvu finansija, strane vlade drže oko 7,7 biliona dolara američkog duga, iako nijedna zemlja ne drži više od 5% ukupnog duga. Od kraja novembra, prema najnovijim dostupnim podacima, Japan je bio najveći strani vlasnik američkog duga, s 1,3 biliona dolara. Kina je bila drugi najveći vlasnik američkog duga s 1,1 bilion dolara, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo na dalekom trećem mjestu sa 622 milijarde dolara.
Trošak duga
Troškovi servisiranja nepodmirenog duga zemlje postali su glavni dio saveznog proračuna kako je nepodmireni dug rastao. Vlada je 2021. platila 562 milijarde dolara kamata na nepodmireni dug. To je više od godišnjeg proračuna svake pojedine savezne agencije, osim za finasije, Ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga (koje upravlja državnim programima zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicaid) i Ministarstvo obrane.
Iznenađujuće, tijekom ranog dijela pandemije, kamate savezne vlade pale su čak i kad je dug rastao, zbog širokog pada kamatnih stopa.
Međutim, s obzirom na to da su Federalne rezerve spremne početi podizati kamatne stope u pokušaju da spriječi rastuću inflaciju, stopa koju trezor mora platiti na novoizdani dug vjerojatno će porasti, što znači da će ukupni troškovi servisiranja saveznog duga vjerojatno rasti u relativno bliskoj budućnosti.
Usporedba s drugim zemljama
Omjer duga Sjedinjenih Država i BDP-a, mjera koja se najčešće koristi za mjerenje razine zaduženosti jedne zemlje, svrstava je među najzaduženije zemlje na svijetu.
Prema podacima koje je Svjetska banka prikupila u oktobru, zemlja s najvećim svjetskim omjerom duga u BDP-u je Japan, koji nosi dug koji odgovara 257% ekonomske proizvodnje. Ostala razvijena gospodarstva s vrlo visokim udjelom duga u BDP-u uključuju Grčku, s 207% i Italiju, sa 155%.
S omjerom od 133%, SAD je ukupno 12. najzaduženija zemlja i četvrta najzaduženija među razvijenim gospodarstvima koja čine Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. Prosjek OECD-a je omjer duga u BDP-u od 80%.
Obje strane su dodale dug
Državni dug je kumulativni zbroj godišnjih federalnih deficita. SAD je zabilježio savezne viškove u samo četiri od posljednjih 50 godina, od 1998. do 2001., uključujući posljednje tri godine administracije Billa Clintona, demokrate, i prvu godinu administracije Georgea W. Busha, republikanca .
Posljednjih desetljeća, i demokrati i republikanci pridonijeli su rastućoj razini federalnog zaduživanja, pri čemu se dug redovito povećavao, bez obzira na to koja je stranka kontrolirala Kongres i Bijelu kuću.
To je činjenica koja uzrokuje da neki članovi Kongresa izraze frustraciju svojim kolegama zbog prividnog nedostatka brige o problemu.
"Dug od 30 biliona dolara je nepristojan broj, ali ono što je još depresivnije je činjenica da većinu političara u obje stranke zapravo nije briga", rekao je senator Ben Sasse, republikanac iz Nebraske, u izjavi. "Netko će morati platiti taj novac kada ti političari odavno nestanu, i - upozorenje na spojler - neće ga platiti oni, već naša djeca."
