Istraživanja u posljednjih nekoliko godina pokazuju da su aktivni korisnici društvenih medija općenito manje sretni nego oni koji ih ne koriste. Međutim, jedna nova akademska studija sugerira da sajtovi za društveno povezivanje, poput Facebooka, također mogu utjecati na to kako mi doživljavamo sreću drugih.
Ako upitate bilo koju mladu osobu u Sjedinjenim Državama - kao što su studenti Sveučilišta George Mason u Virginiji - koliko prijatelja imaju na Facebooku, njihov odgovor će vjerojatno biti nešto poput:
"Zapravo, nikad nisam niti pogledala točan broj. Vjerojatno ih je između 350 i 400," kako kaže jedna studentica.
"Ja sam strastveni korisnik. Svoju Facebook stranicu provjeravam nekoliko puta na dan," kaže druga studentica.
Znanstvenici Sveučilišta Utah Valley u Oremu, savezna država Utah, željeli su utvrditi utječe li vrijeme provedeno na Facebooku na to kako korisnici gledaju na druge, a ne sami sebe. Upitali su 425 studenata da li drugi žive boljim i sretnijim životom. Potom su ispitali koliko vremena ti isti studenti provode na Facebooku, koliko dugo su korisnici Facebooka te koliko sati na tjedan provode prateći živote svojih Facebook prijatelja. Otkrili su da su studenti koji više koriste Facebook skloni mišljenju da su životi drugih ljudi bolji i sretniji. To se osobito odnosi na studente koji su na svoju Facebook stranicu uključili više osoba koje ustvari ne poznaju. Psiholog Tod Kashdan proučava ljudsku sreću na Sveučilištu George Mason i upoznat je s rezultatima studije iz Utah-e:
"Kad saznaju o lijepim događajima u nečijem životu, korisnici Facebooka uspoređuju svoje živote s njihovima. Često zaključe da njihov život nije zanimljiv ili sretan kao u drugih."
Autori studije kažu da su ovakvi rezultati postignuti možda zbog psihološkog efekta zvanog "pristranost dopisivanja." Taj efekt dolazi do izražaja kad svoje mišljenje o nekom temeljimo na njihovom stavu ili ponašanju, a ne obraćamo pažnju na njihovu stvarnu životnu situaciju. Naime, na Facebooku je korisnicima lako pretpostaviti da su prijatelji na toj stranici uvijek sretni kakvima se i čine na svojim naslovnicama jer ne pišu o negativnim osjećajima ili događajima, već samo o pozitivnim. Ovi studenti kažu da su slično osjećali kad su koristili Facebook u srednjoj školi, ali da su na koledžu postali svjesniji učinka kojeg to ima na njih:
"Ja ljudima dajem dojam da je moj život savršen i da mi se ne događa ništa loše, a to nije istina... To je zapravo kriva slika o meni - kao da se radi o nekom drugom, ali s mojim licem," kaže studentica Nicolle May.
"Svjesna sam da štogod ljudi stave na Facebook ne predstavlja nužno njihov život u cjelosti. Mislim da ljudi daju svoju lažnu sliku na internetu, u pokušaju da se njihov život prikaže boljim nego što ustvari jest," ističe studentica Maram Mohamed.
Prema psiholozima, Facebook i drugi društveni mediji mogu biti dragocjeno sredstvo povezivanja ljudi širom svijeta, no oni upozoravaju:
"Nemojte provesti mnogo vremena samo čitajući o pozitivnim događajima u životima drugih ljudi. Dijelite i svoje sretne trenutke i razmislite tko su vam istinski prijatelji i kome je zaista stalo do toga što se događa u vašem životu."
Psiholozi također kažu da korisnici Facebooka mogu umanjiti učinak naveden u spomenutoj studiji tako da se usredotoče na stvarne prijatelje na Facebooku, ne na one koje imaju upisane kao "prijatelje," a zapravo jedva da ih poznaju.
