Petog juna prije 30 godina, medicinski stručnjaci su izvijestili o prvim slučajevima misteriozne I smrtonosne nove infekcije. Bolest imunološkog sistema je ubrzo dobila ime, AIDS, a virus koji je uzrokuje, HIV. To je brzo postala globalna epidemija, od koje svake godine umire više od 2 miliona ljudi. Ali medinska istraživanja postižu uspjeh u borbi protiv te bolesti. Danas, virus više ne predstavlja sigurnu smrtnu kaznu, I iako svake godine odnosi milione života, nova generacija lijekova omogućava više od 30 miliona ljudi da žive sa virusom HIV.
Kathy Bennet već 21 godinu živi sa infekcijom virusa HIV. Njena prognoza je bila slaba 1990, kada je prvi put dobila dijagnozu AIDSa. Njen doktor ju je počeo liječiti sa lijekovima koji su se pokazali isuviše toksičnim. On joj je prestao davati te lijekove I rekao joj da ide kući.
Ležala sam 4 mjeseca u krevetu I čekala da umrem, jer mi je doktor rekao da me ne može liječiti, priča Kathy.
Ali kada je počela tretman sa novom vrstom lijekova, njen se život izmijenio. Ona se sada dobro osjeća I radi kao savjetnik za pacijente koji imaju AIDS.
Na ovaj virus više ne gledam kao na smrtnu kaznu. Ja sada živim normalan život. Očekujem da ću dugo živjeti, kaže Kathy.
Usprkos dostupnosti anti retroviralnih lijekova, 2009 godine je oko 2.6 miliona ljudi bilo inficirano virusom HIV, dok je 1.8 miliona umrlo od AIDSa. Ali prije 30 godina, medicinska zajednica je bila uveliko pesimistična. Doktor Anthony Fauci, koji je tada bio doktor koji je nastojao liječiti pacijente oboljele od nove bolesti, se dobro sjeća tih dana. On je sada direktor Nacionalnog instituta za zarazne bolesti.
Nismo imali pojma šta je bila ta nova zarazna bolest I jako brzo se veliki broj ljudi počeo ozbiljno razboljevati I umirati. Bio je to veoma zabrinjavajući, mračni period kada nismo znali šta je bio uzrok takve bolesti, priča doktor Fauci.
Polako su medicinski stručnjaci shvatali infekciju I postalo je jasno da je oslabljen imunološki sistem uzrokovao bolest. Također se činilo da se bolest prenosila seksualnim kontaktom. Doktor Robert Gallo je jedan od onih koji su otkrili virus HIV.
To otkriće nije bila eureka. Bilo je kao da gulite slojeve, korak po korak, dok ne dođete do centra, što je bio uzrok bolesti, priča doktor Gallo.
Ali još uvijek nisu postojali lijekovi ili vakcine protiv virusa I mnogi stručnjaci su bili pesimistični. Do velikog otkrića je došlo 1987, sa prvim lijekom koji je bio zvanično odobren, AZT.
Virus se sa njim mogao smanjiti. Iako je lijek bio toksičan, simptomi AIDSa su nestajali, kaže doktor Gallo.
Međutim nade su izblijedile kada je virus HIV postao otporan na AZT. Ali onda, 90 tih godina prošlog vijeka, učinkovita kombinacija lijekova je razvijena, i ona je postala najjače oružje u borbi protiv HIVa.
Taj koktel, kako ga mi zovemo, je dramatično uticao na živote zaraženih sa virusom HIV dajući im mogućnost da, uz dobar tretman, žive normalan život, kaže dokor Fauci.
Ali pacijenti sa AIDSom kažu da se I dalje bore protiv društvene stigme koja se veže za tu bolest.
Tada je postojala I još uvijek postoji velika stigma, kaže Kathy Bennett.
Osim tretmana, veliki izazov je zaustaviti širenje HIVa. Rizik od prenošenja virusa je još uvijek veliki kod osoba mlađih od 30 godina. U Pedijatrijskoj AIDS Fondaciji Elizabeth Glase, fokus je zaštita novorođenčadi I djece. Doktor RJ Simonds, potpredsjednik fondacije, kaže da je postignut napredak, osobito u zemljama u razvoju.
Majke za koje se utvrdi da su tokom trudnoće bile inficirane virusom HIV mogu uzeti lijek koji bi spriječio da I beba bude inficirana tim virusom, kaže doktor Simonds.
U izvještaju UNa se međutim navodi da je borba protiv AIDSa još uvijek daleko od pobjede, I da se troškovi ne mogu izdržati.
