Tehnološki napredak u informatičkom i digitalnom svijetu danas omogućava brz protok i širenje privatnih podataka i teško je vršiti kontrolu različitih digitalnih sustava pomoću kojih se prikupljaju, obrađuju i proslijeđuju osobni podaci građana.
Zaštita ličnih podataka je novina u Bosni i Hercegovini (BiH) i to podrazumijeva angažman svih institucija koje determinišu zaštitu ličnih podataka, kaže Petar Kovačević, direktor Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP).
„Mi u agenciji nismo zadovoljni ni sa formalnim ni sa faktičkim stanjem. Nismo zadovoljni ni napretkom kada je u pitanju zaštita ličnih podataka u BiH jer mislimo da se moglo i moralo učiniti više. To podrazumijeva angažman svih, od isntitucija pa do onih koji sprovode Zakon o zaštiti ličnih podataka“, napominje Kovačević.
Zamjenik direktora AZLP-a, Ante Boras, upozorio je na nedostatak ljudskih resursa u Agenciji, kazavši da u Odsjeku za prigovore do sada nije uposlen nijedan novi radnik.
„Mislim da će u narednom periodu razvojem elektronskih i komunikacijskih usluga biti vrlo teško raditi sa ovako lošim kapacitetima Agencije, ali i da će sa ovakvim odnosom prema problematici zaštite podataka biti teško pratiti ono što je u razvijenim zemljama EU već odavno na dnevnom redu“, ističe Boras.
Agencija je u 2017. godini 83 inspekcijska nadzora, zaprimila 96 prigovora građana te izdala 15 prekršajnih naloga.
Neki od postupaka odnosili su se na korištenje jedinstvenog matičnog broja (JMBG) i kopija ličnih karata za različite svrhe. Veliki broj prigovora građana odnosio se na neovlašten video nadzor, u kojima su sami građani bili predmetom video nadzora.
Po visini kazni i po broju izdatih prekršajnih naloga, banke zauzimaju najveći broj, kaže Samira Čampara, pomoćnica direktora sektora za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar.
„Njima smo izdavali naloge iz razloga zahtijevanja jedinstvenog matičnog broja prilikom plaćanja računa za komunalne usluge. Dakle, banke su ovlaštene za prikupljanje matičnih brojeva, ali u slučajevima koji su zakonom propisani. Međutim ne mogu to raditi u svakoj prilici čak ni kada se vrši realizacija računa za komunalne usluge“, napominje Čampara.
Dodaje da se veliki broj postupaka koje je Agencija vodila, tiču zahtijevanja uvjerenja o nekažnjavanju u običnim konkursnim procedurama.
„Zakon o krivičnom postupku izričito propisuje da je zabranjeno od građana zahtijevati uvjerenje o nekažnjavanju. Dakle, nadležni organi imaju pravo u postupku zapošljavanja pribaviti ovo uvjerenje službenim putem, ako je to zakonom propisano u određenoj oblasti, ali nikako to nemaju pravo tražiti od samih građana“, upozorava Čampara.
Od 2006. godine, 28. januar obilježava se kao Evropski dan zaštite podataka, poznat i kao Dan privatnosti.
Facebook Forum