Radnja novog
špijunskog trilera Alana Fursta Varšavski špijuni počinje u glavnom
poljskom gradu 1937. godine, gdje glavni junak – francuski špijun Jean Francois
Mercier – pažljivo prati i analizira njemačke pripreme za rat. Vodi mrežu francuskih agenata u Poljskoj, međutim, ne treba mu dugo da
shvati kako će Hitler zaobići Liniju Maginot i napasti Francusku preko Belgije.
Europa je pred novim ratom. Francuski i njemački obavještajci vode žestoku
bitku na špijunskoj bojišnici. Novi
francuski vojni ataše u Varšavi aristokrat pukovnik Mercier uključen je u otmice, izdaju i intrige, kako u
diplomatskim salonima glavnog poljskog grada tako i u njegovim zabačenim ulicama. Prije doba satelita i drugih tehnoloških
pomagala, prikupljanje obavještajnih informacija u najvećoj je mjeri ovisilo o
agentima na terenu – predanim ljudima koji su trebali iskopati informacije čije
se prikupljanje nije moglo povjeriti plaćenim informantima. Mercier preko svoje
mreže otkriva njemačke planove i u više navrata nadmudri svoje suparnike.
Špijuni nacističke Njemačke žele se osvetiti Mercieru, ali ne iz nekih nacionalnih ili patriotskih razloga, već zbog toga što ih je učinio smiješnima pred njihovim pretpostavljenima. U Varšavskim špijunima gube se ljudski životi zbog pohlepe, hirova ili puke gluposti. Čak i kad lojalni špijuni obavljaju svoj posao, istina za koju pogibaju da bi je otkrili, često biva ignorirana. Izazov pred pukovnikom Mercierom nije samo da izbjegne to da ga Nijemci ubiju, već i da uvjeri svoje šefove u Francuskoj kako je prijetnja s kojom su sučeljeni stvarna.
Furst je prije ovoga napisao nekoliko špijunskih romana čija se radnja događa u Europi uoči početka Drugog svjetskog rata i dobro je proučio i istražio način na koji su djelovale obavještajne službe Njemačke, Francuske i Rusije u to vrijeme. Glavni Mercierov agent zove se Uhl; nervozni njemački inženjer koji radi na tenkovima. Uhvaćen je u zamku na najklasičniji način – namještena mu je ljubavnica, a potom je primoran da dostavlja informacije. Svoja putovanja u Poljsku koristi kao posjete ljubavnici, ali istovremeno iz Njemačke donosi informacije za pukovnika Merciera. Na kraju, solidne i teško stečene obavještajne informacije nisu dovoljne da bi uvjerile Mercierove pretpostavljene u Parizu.
Jednom prilikom u vlaku iz Varšave za Beograd pukovnik Mercier ne može odlučiti što da čita - Stendhalv roman Crveno i crno, za koju mu je davno jedan profesor rekao da je prvi politički roman, skoro špijunski, ili detektivsku priču Gerogesa Simenona o inspektoru Maigretu Bar na Seini. Dakle, jedno poznato klasično djelo francuske književnosti ili napeti krimić. Mercier proguta oba djela na tom putovanju. Kao i ranija djela Alana Fursta Varšavski špijuni podjednako koristi oba sloja ovih romana – njegove priče kombiniraju preciznu dedukciju, ali i mnogo dublji i nemirniji aspekt ljudske prirode, što je često dovodilo do usporedbi ovog autora s majstorima špijunskih trilera poput Grahama Greena i Johna Le Carea.
Prije završetka romana čitatelj će naučiti mnogo toga o borbi tenkovima, biografiji Chalresa de Guallea, Staljinovim čistkama njegovih boljševičkih kolega i svega drugoga što se odvijalo iza pozornice prijeratne Europe. Roman Varšavski špijuni Alana Fursta objavila je izdavačka kuća Random House.