Posjet Baracka Obame Turskoj u toj se zemlji smatra ključnim za ponovnu izgradnju bilateralnih odnosa. Američka invazija na Irak ne samo da je učinila odnose između ovih dviju zemalja napetijima, već je, prema promatračima, rasplamsala srdžbu javnosti prema Sjedinjenim Državama. Jedna prošlogodišnja anketa javnog mnijenja pokazala je da je anti-američko raspoloženje u Turskoj jedno od najvećih u svijetu, čak i u usporedbi s nekim zemljama Srednjeg istoka. Yasmin Congar, zamjenica glavnog urednika turskog dnevnog lista Taraf, kaže da je odluka predsjednika Obame da posjeti Tursku ključna u ublažavanju javne netrpeljivosti u zemlji: "Taj je posjet u isto vrijeme simboličan i konkretan…imat će veliki utjecaj i pomoći turskim građanima da shvate da sada postoji nova američka aministracija koja je voljnija razgovarati i s prijateljima i s neprijateljima, i biti otvorena idejama drugih, te koja neće djelovati sama. To je vrlo važno jer taj bi anti-amerikanizam, skoro mržnja, prema svemu američkom, mogao zaista paralizirati tursku vladu u njenim pregovorima i odnosima s Washingtonom. To se mora promijeniti".
Prema anketama javnog mnijenja, izbor Baracka Obame za predsjednika mnogi Turci smatraju pozitivnim. Njegov prošlomjesečni pokušaj da dopre do iranskog naroda u obraćanju putem videa pozdravili su turski mediji. A na ulicama Istambula građani pozdravljaju Obamin posjet Turskoj. Jedan građanin je pohvalio promjenu politike u Iraku i započinjanje dobrih odnosa s Iranom. Jedna njegova sugrađanka dijeli to mišljenje, ali je zabrinjava što bi to američki predsjednik mogao tražiti od Turske: "On izgleda bolji od Busha. No, mislim da bi Obama mogao predložiti slanje turskih vojnika u Afganistan, a to mi se baš i ne sviđa, jer smatram da neke kapitalističke zemlje iskorištavaju tursku vojsku".
Turski kontigent trenutno broji oko 900 pripadnika pozadinskih jedinica razmještenih u afganistanskom glavnom gradu Kabulu. Međutim, Washington već neko vrijeme pokušava tražiti od Ankare, kao i od drugih članica NATO-a, da u Afganistan pošalje i borbene snage. Zapovjednici turskih oružanih snaga i vladini dužnosnici svjesni su da mišljenje javnosti nije naklonjeno toj ideji. No, promatrači kažu da bi gospodin Obama mogao uspjeti u dobivanju jamstva od Turske za slanje dodatnih vojnika za obuku afganistanske vojske, u čemu je ta zemlja već angažirana. Jedna moguća tema američko-turskih razgovora koja bi mogla prouzročiti napetost je ona vezana uz kontinuirana nastojanja američkog Kongresa da masovna ubojstva koja su snage Otomanskog carstva počinile 1915. godine nad armenskom manjinom u zemlji kategorizira kao genocid. Ankara odbija takvo obilježavanje i osporava ukupan broj žrtava, dodajući da su se ubojstva dogodila za vrijeme građanskog rata. Gospodin Obama je za svoje izborne kampanje za predsjednika rekao da će ta ubojstva smatrati genocidom. To bi mogao potvrditi 24-.og ovog mjeseca, na dan kada Armenci obilježavaju ta ubojstva. A američki predsjednici tradicionalno na taj dan održavaju govor.
Stručnjak za međunarodne odnose Soli Ozel sa Sveučilišta Bilgi kaže da će taj prijepor biti najteži dio puta predsjednika Obame: "Turska će željeti snažna jamstva da rezolucija neće proći niti da će predsjednik upotrijebiti riječ genocid u njegovoj poruci 24.-og travnja. Da li on to može jamčiti, da li to može izgovoriti, da li on ispituje teren u vezi tog problema - to su, po mom mišljenju, otvorena pitanja, a tu je, naravno, i pitanje kompromisa Turske i Armenije koje pokušavaju ponovno uspostaviti međusobne odnose".
Nova izvješća pokazuju da je Turska vrlo blizu ponovnog otvaranja svoje granice s Armenijom te se očekuje da bi tijekom Obamina posjeta ono moglo biti i objavljeno kao dio odmrzavanja njihovih odnosa. Međutim, analitičari upozoravaju da bi takvi napori gotovo sigurno mogli biti zaustavljeni, ako ne i okončani, a odnosi sa Sjedinjenim Državama napetiji, ukoliko gospodin Obama proglasi ubojstva iz 1915. godine genocidom. Tijekom njegovog posjeta, od dužnosnika u Ankari očekuje se naglasak na važnost Turske u američkoj vanjskoj politici. Od Turske, koja ima dobre odnose s Iranom, Irakom i zemljama Srednjeg istoka, očekuje se da pokaže dobru volju za diplomatskom suradnjom sa Sjedinjenim Državama. Turski premijer Recep Tayyip Ergogan nagovijestio je opću spremnost svoje zemlje da pomogne Sjedinjenim Državama u procesu povlačenja snaga iz Iraka. Očekuje se da će poruka koju će Barack Obama primiti tijekom svog posjeta Turskoj biti da ta zemlja može biti važan partner Sjedinjenih Država u sklopu ciljeva američke vanjske politike.