«Tek možemo uživati u onome što smo stvarali protekle četiri godine» – kazao je ministar Šuker nakon brojnih sastanaka s predstavnicima svjetske banke. Naravno, nije sve sjajno u hrvatskom gospodarstvu kaže naš sugovornik, ali pametnom politikom možemo imati solidne rezultate. Inflacija, vanjski dug, borba protiv siromaštva, strana ulaganja – to su vodeće teme i vodeće brige.
Krećemo od inflacije: «Inflacija je u Hrvatskoj manja nego u svim zemljama u našem okruženju. Dakle, iz tog osnova u Hrvatskoj nije neko dramatično stanje. Naravno – inflacija se itekako mora držati pod kontrolom i Vlada je u protekla tri mjeseca povukla niz mjera. Kao što vidite inflacija se posljednja dva mjeseca, na međugodišnjoj razini, smanjila od nekih 5.8 posto, koliko je bilo u prosincu, do veljače gdje je znatno manja. Sada tek trebamo očekivati efekte mjera koje je poduzela Vlada i ako ne bude daljnjih udara, prije svega mislim na cijenu nafte na svjetskom tržištu, smatram da ćemo držati inflaciju u planiranim okvirima, što znači nešto iznad pet posto.», rekao je Šuker.
Vanjski dug Republike Hrvatske iznosi preko 30 milijardi eura i kada neki ekonomski stručnjak kaže «…ma, nije to naš najveći problem…», većina Hrvata pomisli «…što ovaj govori, mora da je iz vladajuće koalicije…». Međutim, na upit o rizicima od velike inozemne zaduženosti Hrvatske, potpredsjednik Svjetske banke Shigeo Katsu je kazao kako Hrvatska ima ostavštinu visokog vanjskog duga, ali da je zahvaljujući razboritoj politici i porastu takvih inozemnih ulaganja, koja ne povećavaju vanjski dug, problem sada manje izražen.
Što o ovoj temi, nakon razgovora s gospodinom Katsuom, kaže ministar Šuker: “Ono što sam govorio i prije dvije godine mogu reći i danas – mislim da su neki bespotrebno dizali paniku okog vanjskog duga. Hrvatska nije ni u kakvoj dužničkoj krizi…mi se na ovim razgovorima u svjetskoj banci uopće nismo dotakli našeg vanjskog duga, jer to nije tako veliki problem o kojem bi trebalo u ovom trenutku raspravljati. Moja poruka, kao i proteklih godina, glasi – vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on u ovom trenutku ne predstavlja neku veliku opasnost po Republiku Hrvatsku,” kaže Šuker.Na pitanje kakav učinak na Hrvatsku ima svjetska financijska kriza i globalno usporavanje gospodarskog rasta Shigeo Katsu je rekao da Hrvatska još nije pogođena i da ima vremena za prilagodbe: "Hrvatska još nije pogođena. Ona još ima mogućnosti za prilagodbe i za predviđanje međunarodnog pritiska. Moja je poruka, iskoristite mudro vrijeme koje imate".
Svjetska banka, inače, smatra da sve zemlje trebaju poduzeti korake kako bi zaštitile siromašne i ranjive skupine građana od negativnih učinaka globalnog poskupljenja hrane i energije, a Hrvatska je svrstana među zemlje koje zbog pritiska financijskih tržišta trebaju "…očekivati usporavanje gospodarskog rasta…", zajedno s Češkom, Poljskom, Slovačkom, Kazahstanom i Slovenijom. Ivan Šuker kaže da se Hrvatska priprema za dolazeća vremena tako što se radi na reformama socijalnih davanja te se ulaže u razvoj zemlje, jer kako kaže “…tako se najbolje pomaže najugroženijim slojevima stanovništva…” Strana ulaganja su jedan od ključnih čimbenika za razvoj neke zemlje. Koliko se približavanje Hrvatske NATO savezu može odraziti na buduća ulaganja u Hrvatsku – glasilo je pitanje za ministra Šukera?
“Mi u Hrvatskoj možda još nismo ni svjesni od kakvog su povijesnog značaja poziv za ulazak u NATO savez i posjet američkog predsjednika Hrvatskoj. Hrvatska se definitivno potvrdila kao regionalni lider, a kapital vam je “poprilično plaha životinja” koja ne ide tamo gdje je nesigurno, gdje postoje mogućnosti da netragom nestane…Dakle, kapital ide tamo gdje je sigurno, a poruka predsjednika Busha je bila “…ako vas netko dirne i vas i vašu slobodu mi smo tu…”. To je jasna poruka investitorima da je Hrvatska slobodna i stabilna zemlja. Prema tome, izvolite, ulažite u Hrvatsku,” kaže Šuker.
Nakon boravka američkog predsjednika Busha u Zagrebu, hrvatskoj Vladi je poručeno da se treba stvoriti povoljna klima za ulaganja što znači da ulagači moraju imati povjerenja u zakone i njihovu učinkovitost u zemlji u koju žele uložiti novac. Naravno, prije svega moraju imati informacije. Zato nova hrvatska veleposlanica u Washingtonu Kolinda Grabar-Kitarović, kako sama kaže, kao prioritet postavlja informiranje potencijalnih američkih ulagača o mogućnostima investiranja u Hrvatsku, pa će, tako, ona i američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke - zajedno obilaziti zainteresirane američke kompanije i davati im informacije iz prve ruke.