Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Patrick Robinson boravio je u petak i subotu u Hrvatskoj. U petak prijepodne u Zagrebu je razgovarao s potpredsjednicom vlade Jadrankom Kosor, uz ostalo i o uvjetima i mogućnostima smještaja i korištenja arhivske građe haaškog suda nakon prestanka djelovanja toga te međunarodne sudske institucije. Robinsone je jučer i prekjučer sudjelovao u radu dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom „Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, utjecaj i naslijeđe“, održane u Dubrovniku. Na njoj su sudjelovali tužitelji, suci, pravni stručnjaci, predstavnici civilnog društva i novinari iz država s prostora bivše Jugoslavije, te pravnici iz Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske.
Raspravljalo se o radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugosaviju od njegova utemeljenja 1993. do danas i to iz različitih nacionalnih i profesionalnih perspektiva. Raspravljalo se u utjecaju Haaškog suda na procese koji se vode pred nacionalnim sudovima, na javno mnijenje i društvene procese u državama na prostoru bivše Jugoslavije. Bilo je riječi i o kontroverzama koje prate suđenja za ratne zločine pred Haaškim sudom te analizirano slijede li socijalni procesi u lokalnim državama pravnu dinamiku Haaškog suda.
Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović na skupu je konstatirao da Haaški sud pomogao da se o nekim ratnim zločinima progovori i u sredinama u kojima su ti zločini do tada bili tabu tema. S obzirom da je aktualni predsjednik Haaškgo suda Patrick Robinson svojedobno bio i predsjednik raspravnog vijeća koje je sudilo Slobodanu Miloševiću, Šimonović je podsjetio da presuda na žalost nije donesena jer je optužnica podignuta prekasno. Upravo je presuda Miloševiću, kazao je Šimonović trebala objasniti opći povijesni i politički okvir u kojem su se događali ostali pojedinačni zločini na području bivše Jugoslavije.Hrvatski domaćini podsjećali su na skupu da Ratko Mladić i Goran Hadžić još uvijek nisu izručeni tome sudu.
Bitna tema o kojoj razgovaraju vodeći ljudi haaškog suda i tužiteljstva prilikom posjeta zemljama regije zadnjih mjeseci je izlazna strategija Haaškog suda. Iza sintagme „izlazna strategije“ krije se zapravo zahtjev međunarodne zajednice koje da nakon zatvaranja Haaškog suda, nacionalna pravosuđa na prostoru bivše Jugoslavije preuzmu njegovu dokumentaciju i prikupljene informacije i dokaze o počinjenim ratnim zločinima i iskoriste ih za nastavak istrage i procesuiranje još uvijek nekažnjenih ratnih zločina.
Osim predsjednika Haaškog suda Robinsona, o izlaznoj strategiji toga suda koncem prošlog mjeseca, s predstavnicima tužiteljstava zemalja u regiji na skupu na Brijunima je razgovarao i glavni haaški tužitelj Serge Brammertz. O izlaznoj strategiji službeno se još uvijek ne zna puno, no neslužbeno se iz pravosudnih i državno odvjetničkih izvora dade doznati da Haaški sud inzistira da pravosuđa u regiji nakon njegova zatvaranja, uspostave intenzivnu suradnju oko korištenja podataka koje je on prikupio.
S obzirom da je Haaški sud procesuirao samo najviše rangirane političke i vojne dužnosnike odgovorne za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, a nacionalna pravosuđa su se u proteklim godinama uglavnom fokusirala na izvršitelje ratnih zločina, dokumentacija Haaškog suda, nacionalnim bi pravosuđima trebala pomoći da procesuiraju srednji zapovjedni sloj odgovoran za ratne zločine, dakle onaj koji se nalazio između najviših političkih i vojnih zapovjednika i neposrednih izvršitelja. Po svemu sudeći, suđenja za ratne zločina još će čitav niz godina ostati na dnevnom redu sudova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori.