Senator Dick Durbin iz Illinoisa, drugi po rangu demokratski čelnik u Senatu, predsjedao je jednim pododborom Odbora za pravosuđe o tom pitanju: "Kad američke kompanije odluče poslovati u tim zemljama, one preuzimaju moralnu i pravnu obvezu da snage sigurnosti koje štite njihove operacije pri tome ne krše ljudska prava".
Sjedinjene Države, Britanija, Norveška i Nizozemska uspostavile su niz standarda kao smjernice za naftne, plinske i rudarske kompanije kako bi se održala sigurnost njihovih inozemnih operacija unutar okvira koji osigurava i ljudska prava i slobodu. Cilj tzv. Dobrovoljnih načela, donesenih 2000. godine, jest da kompanije bolje razumiju okruženje u kojem rade, poprave odnose s lokalnim zajednicama i podrže vladavinu zakona. Međutim, aktivisti za ljudska prava dovode u pitanje te smjernice.
Arvin Ganesan, dužnosnik pri organizaciji Human Rights Watch, kaže: "Mi uistinu ne znamo da li kompanije u potpunosti primjenjuju Dobrovoljnih načela, jer ne postoji nikakav smisleni kriterij izvještavanje, ne postoji mehanizam za nadgledanje i procjenu provedbe i, naposljetku, jer se temelje na dobrovoljnoj provedbu".
Ka Hsaw Wa izvršni je direktor organizacije EarthRight International i burmanski aktivist koji živi u Tajlandu. On je napao američku korporaciju Chevron zbog toga što surađuje s vojnom vladom u Burmi na izgradnji jednog naftovoda: "Za mene je nevjerojatno vidjeti da je jednoj američkoj korporaciji poput Chevrona dopušteno sklapati ugovore s brutalnom vojskom. Tisuće burmanskih vojnika u tom području, selima uz koja će prolaziti naftovod, provode kršenja ljudskih prava nad lokalnim stanovništvom".
Senatski Odbor za pravosuđe tražio je od predstavnika Chevrona da se pojave na saslušanju, međutim, ova korporacija je to odbila. Mnimmo Bassey izvršni je direktor nevladine organizacije Enviromental Rights Action, sa sjedištem u Lagosu, u Nigeriji.
On je pozvao Kongres da izradi nacrt zakonskog prijedloga kojim bi se od kompanija tražila provedba Dobrovoljnih načela: "Vjerujem da bi Dobrovoljna načela, o kojima sam toliko toga čuo, trebalo učiniti obvezatnima, jer pojedine industrije nisu spremne, što znamo iz iskustva, poduzeti akcije koje bi smanjile njihove profite".
Zamjenik američke državne tajnice Jerrrey Krilla tvrdi nešto drugo: "Da, kompanije moraju snositi odgovornost za svoju politiku i praksu, međutim, vlada je ta koju naposljetku moramo smatrati odgovornom. Prebacujući obveze provođenja pravila na kompanije bi samo dovelo do toga da se vlade počnu izvlačiti iz svojih obveza jer će kompanije obavljati njihov posao".
Senator Durbin je izjavio da će procijeniti sve izneseno na saslušanju kako bi odlučio hoće li predložiti izradu zakonskog prijedloga kojim bi se pozvalo američke kompanije da učine više na zaštiti ljudskih prava.