Financijski ministri vodećih svjetskih gospodarstava kažu da se vide znaci početka popuštanja globalne recesije uz upozorenje da je kriza daleko od kraja. “Ekonomski pad bi mogao potrajati još nekoliko mjeseci, a vodeće svjetske ekonomije trebaju učiniti više na obnovi bankarskog sustava” – poruka je stručnjaka međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
Inače, u središtu rasprava na proljetnom zasjedanju bilo je djelovanje Svjetske banke i MMF-a u borbi s najtežom globalnom recesijom od 1930-ih godina, te interne reforme. Na kraju je Upravni odbor Međunarodnog monetarnog fonda podržao povećanje sredstava Fonda za 250 milijardi dolara, kroz "hitno financiranje" od zemalja članica, a osim udvostručvanja sredstava za kreditiranje MMF-a je odlučio ublažiti uvjete za dobivanje zajmova.
Hrvatska je od Međunarodnog monetarnog fonda dobila dobre ocjene za rebalans proračuna i svoju fiskalnu i monetarnu politiku i u ovome trenutku ne razmišlja o 'stand by' aranžmanu s MMF-om, izjavio je hrvatski ministar financija Ivan Šuker: "Misija MMF-a bila je prije nekoliko tjedana u Zagrebu i oni su dali vrlo dobre ocjene o rebalansu proračuna, o fiskalnoj i monetarnoj politici i stanju financija. Tragom te ocjene mi u ovome trenutku uopće ne razmišljamo o stand by aranžmanu s MMF-om.”
Ministar Šuker kazao je kako je Hrvatska do sada relativno dobro podnijela udar globalne gospodarske krize zahvaljujući "stabilnom bankarskom i financijskom sektoru" i lakše prebrodile neke izazove, ali da također "dijeli sudbinu drugih": "U ovom trenutku moramo biti itekako oprezni kako bi bili što spremniji kada se globalna kriza počne gasiti i kada Hrvatska bude mogla računati na nova sredstva koja će biti ponuđena na svjetskom tržištu, od institucionalnih banaka i drugih izvora.”
Ocjene hrvatskog ministra potrdio je i potpredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Shigeo Katsu: "Hrvatski financijski sustav je vrlo čvrst i dobro vođen, zato je Hrvatska do nedavno dobro podnosila krizu, no gospodarstvo joj je u opadanju jer je ona snažno povezana s drugima, koji su također na udaru krize. Hrvatska vlada je to shvatila i donijela rebalans proračuna, no važno je da nastavi smanjivati državnu potrošnju i krizu iskoristi kao mogućnost nastavljajući strukturne reforme kako bi, kao buduća članica Europske unije, podigla konkurentnost i stvorila bolje poslovno okruženje, klimu ulaganja i poticanja inovacija.”
Govoreći o stanju u široj regiji, Shigeo Katsu je ukazao na problem niske solventnosti Hrvatske, koja je po vanjskoj zaduženosti treća među 37 zemalja, s dugom koji je preko 85 posto od bruto domaćeg proizvoda. Naglasio je da su rezultati turističke sezone kratkoročno ključni za Hrvatsku, obzirom na orijentiranost njezinog gospodarstva na usluge.
Hrvatski minister financija Ivan Šuker je, na upit o mogućem kašnjenju povrata poraza zbog finacijske krize, naglasio kako "nema razloga da kasni jer svi građani trebaju dobiti svoj povrat kao i prethodnih godina".