Profesor povijesti na koledžu Gustavus Adolphus u Minnesoti - Thomas Emmert - jedan je od direktora projekta čiji je rezultat i istraživanje nazvano "Rat u Hrvatskoj 1991 - 1995".
GA: Kao jedan od zaključaka se spominje da je taj rat bio i građanski i međunarodni. Kako vi to komentirate?
TE: Pa naši istraživači kažu da je moguće da je i jedna i druga verzija jer Hrvati zaista kažu da je to međunarodni rat, kad je počeo Jugoslavija se već rastopila, Hrvatska je već proglasila neovisnost i mnoge su države tu neovisnost priznale. Ali Srbi za isti misle da je građanski rat pošto su srpski pobunjenici u Hrvatskoj bili državljani te zemlje koji su se borili protiv centralne vlasti. Istraživanje kaže da u obje verzije ima nešto jer istina je da Srbi u Hrvatskoj ne mogu biti napadnuti u svojoj državi, ali istina je da je Jugoslavija, odnosno ostatci bivše Jugoslavije, u stvari Srbija, vodila međunarodni rat. Između listopada 1991. godine i druge polovice 1992. godine rat u Hrvatskoj je uistinu međunarodni. Na kraju, to jeste međunarodni sukob ili rat, i međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju odlučio je da je poslije 8. listopada 1991. godine to uistinu međunarodni sukob ili rat, ali istraživači u našem projektu objašnjavaju da sigurno Srbi u Hrvatskoj misle da je za njih to građanski rat u Hrvatskoj .
GA: Još jedan od zaključaka ovog istraživanja je da je osporen službeni američki stav koji umanjuje ulogu Sjedinjenih Država u ispomoći hrvatskim snagama tijekom vojnih djelovanja. Što mislite o tome?
TE: To je interesantna stvar, američki veleposlanik u Hrvatskoj gospodin Galbraith kaže u njegovim memoarima da je znao za Oluju dva tjedna prije. Dokumenti iz američkih izvora pokazuju da administracija nije zatvorila oči prije i tijekom akcije Oluja već su angažirani umirovljeni vojni savjetnici iz Sjedinjenih Država koji su pod maskom tečajeva iz demokracije omogućili obuku i taktičkih i operativnih znanja hrvatske vojske. To znači da je Amerika možda imala ulogu veću nego što je otvoreno američka vlada govorila ali ipak nisu uradili sve što su mogli.
GA: Navodi se u izvješću: glavna kontroverza na kraju rata kreće se oko razloga zbog kojih je oko 200 tisuća Srba iz Krajine napustilo svoje domove na početku operacije Oluja.
TE: Jeste, to je i sigurno glavna kontroverza na kraju rata i to traje kao kontroverza i nakon ovog istraživanja i biti će kontroverza za nekoliko desetljeća sigurno. Naša istraživanja su rekla da iako su izbjegli prije dolaska hrvatskih oružanih snaga, nema velike sumnje da su se mnogi osjećali natjeranim na odlazak zbog straha od odmazde. U isto vrijeme, hrvatski znanstvenik Nikica Barić naglašava da su mnogi Srbi podržavali Miloševićevu politiku Velike Srbije i rađe su odabrali odlazak nego život s Hrvatima. Nejasni ostaju i Hrvatski ciljevi u ovoj regiji. Neki smatraju da je Tuđman ustvari pozvao Srbe da ostanu a drugi izvori naglašavaju činjenice da su hrvatski nacionalisti sa političke desnice priželjkivali i konačno rješenje takozvanog "srpskog pitanja" na duži rok, te da je operacija Oluja ispunila njihov cilj. Tako znači da će ova kontroverza trajati dugo, istina je da su Srbi sami otišli ne samo zbog hrvatskih trupa.