Neki su nam izumi, i njihovi izumitelji, svima poznati – telefon, recimo, i ime Alexandera Grahama Bella, ili žarulja, i ime Thomasa Alve Edisona … I ne samo to – važnost nekih izuma i pokusa jasna je i očita od prvog trenutka, jer mijenjali su naš svijet iz temelja. Uzmimo za primjer samo zrakoplov… braća Wright, svojim su letom, ostvarila san čovječanstva koji datira valjda još od onog dana kad je špiljski čovjek prvi puta pticu promatrao, s puno čuđenja. Onih nekoliko ljudi koji su, u jedno rano prosinačko jutro, 1903. godine, u Kitty Hawku, promatrali prvi let braće Wright, Wilbura i Orvillea, sasvim sigurno nisu mogli ni slutiti da ćemo imati Boeing 747 ili F-16 jednog dana, ali zrakoplov je bio smatran čudesnom stvari od samog početka. Neki izumi, iako isto jako važni, ne dobijaju, međutim, pažnju koju zaslužuju.
Jednog dana 1937. godine, čovjek po imenu Malcom McLean, rođen 1913., u malom mjestu Maxton, u saveznoj državi North Carolina, stajao je kraj svog kamiona, čekajući da se s njega na brod pretovari drvena građa. Koliko bi praktičnije bilo, razmišljao je McLean, kad bi cijeli kamion, s teretom, bilo moguće staviti na brod i negdje na drugoj strani oceana, kad brod pristane u nekoj od luka, teret jednostavno, istim kamionom, skinuti s broda. Ništa s tom svojom idejom nije mogao učiniti tada, ali kad je, 1955. godine, prodao svoju prijevozničku tvrtku, od 30 kamiona, za 25 milijuna dolara (a njene je prihode povećao za deset puta tijekom drugog svjetskog rata), McLean je mogao kupiti brodarsko poduzeće i dva tankera iz drugog svjetskog rata i dao ih preraditi u brodove za prijevoz kontejnera. Prvi u svijetu kontejnerski brod – Ideal-X - prerađeni tanker, krenuo je iz Newarka, u New Jerseyju, za Houston, u Texasu, 26. travnja 1956. godine, sa 58 kontejnera, dužine jedanaest i pol metara, složenih u dva reda. McLeanovo je poduzeće dobilo ime Sea-Land Services, postalo međunarodna brodarska kompanija.
Na veliku žalost notorno korumpiranog sindikata International Longshoremen’s Association čiji članovi su prenosili brodski teret u lukama na istoku Sjedinjenih Država. Upitan što misli o toj McLeanovoj ideji – o “metalnoj kutiji” i kontejnerizaciji brodskog tereta, jedan je dužnosnik tog sindikata lučkih radnika rekao: Volio bih potopiti tog skota! Imao je i razloga – kontejnerizacija je smanjila troškove rukovanja brodskim teretom sa pet dolara i 86 centi na samo 16 centi po toni, pad od 97%; većina troškova išla je do tada, u tjednim plaćama, lučkim radnicima.
Radikalna ideja kontejnerizacije – prenošenja kutija brodovima - u početku se sporo i razvijala. Trebalo je odrediti standarde, izgraditi kontejnerske terminale, a i sindikati su pružali žestok otpor tehnologiji koja je prijetila zaradama radnika, njihovim životima, kao i političkoj moći njihovih lidera.
Rat u Vijetnamu doveo je kontejnerizaciju do trijumfa. Krajem 60-ih, McLeanova kompanija prevozila je 1.200 kontejnera mjesečno materijala i zaliha američkim vojnicima. Prema ugovorima skopljenima s vojskom, troškovi vraćanja kontejnera u Ameriku bili su plaćeni, ali kontejneri uglavnom prazni. McLean je došao na ideju kako ih popuniti. Japan je bio zemlja koja je bilježila najveći gospodarski rast u svijetu i ubrzo je McLean, s velikim profitom, prevozio, iz Japana u Sjedinjene Države, kontejnere pune televizijskih aparata i stereo-uređaja.
G. 1950., Sjedinjene su Države izvozile robe u vrijednosti manjoj od 20 milijardi dolara. Do 1960. godine, kontejnerizacija je taj izvoz podvostručila, a taj još jednom podvostručila do 1970. godine. Prošle, 2006. godine, vrijednost američkog izvoza bila je sto puta viša od onoga 1950. godine. Sličan porast bilježile su i mnoge druge zemlje.
Razlog uspjehu kontejnerskog broda? Kontejnerizacija je racionalni način prijevoza roba! Taj racionalni način rukovanja robom jedan je i od osnovnih razloga za globalizaciju proizvodnje. Kontejnerizacija je vodila do povećane potražnje za transportom, a to je, pak, vodilo do daljnje kontejnerizacije. Konvencionalnim brodovima trebalo je 8 do 10 dana za utovar i istovar 10.000 tona tereta. Kontejnerskim brodom to je moguće učiniti, za dva do četiri dana, ovisno o lukama na različitim kontinentima.
Danas, svjetskim oceanima putuje, svake godine, 300 milijuna kontejnera, dužine sedam metara; najsuvremeniji kontejnerski brod može ponijeti preko 4.000 kontejnera, dužine preko 12 metara. Ukupni iznos svjetskih izvoza danas premašuje svotu od 12 bilijuna dolara.
“Radikalna” ideja koja se, 1937. godine, dok je čekao na istovar svog kamiona, rodila u glavi Malcoma McLeana, o običnim metalnim kutijama, slanju tereta u njima, koje u lukama utovaruje i istovaruje dizalica, dovela je do transformacije međunarodnog prijevoza. Jedan je to od najznačajnijih, iako manje uvažavanih, izuma, u smislu ekonomskog razvoja, zadnjih nekoliko desetljeća. Kontejnerizacija je svjetsku trgovinu promijenila jednako dramatično kao što su avioni promijenili način putovanja, Internet – način komuniciranja.
Prošle godine, uz 50. obljetnicu McLeanova izuma, objavljene su dvije zanimljive knjige čiji naslovi možda najviše govore – “The Box That Changed the World,” Kutija koja je svijet promijenila, pomorskog povjesničara Arthura Donovana, te knjiga “The Box: How the Shipping Container Made the World Smaller and the World Economy Bigger,” Kutija: Kako je kontejner svijet učinio manjim, a svjetsko gospodarstvo većim, ekonomista Marca Levinsona.