U posljednjih 14 mjeseci, ptičja gripa je usmrtila 45 ljudi u Vijetnamu, Tajlandu i Kambodži, a milijuni potencijalno zaraženih pilića su uništeni. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, virus ptičje gripe predstavlja ogromnu opasnost za globalno javno zdravlje. U svjetlu rastuće opasnosti od ptičje gripe, znanstvenici sve više govore o iskustvima stečenim sa SARS-om, potencijalno smrtonosnom dišnom bolesti koja je – jednako kao i ptičja gripa – prešla sa životinja na ljude.
SARS je jedna od najbolje proučenih zaraznih bolesti, jer su znanstvenici počeli čuvati uzorke oboljelih tkiva od izbijanja bolesti, u studenom 2002, kaže Kathryn Holmes, mikrobiolog sa Sveučilišta Colorado.
"Stručnjaci su se vraćali proučavati te uzorke koji su bili sačuvani u vrijeme dok Kina još nije ni priznala ikakav problem. Primjerci virusa već su bili spremljeni i 63 genoma su bila u potpunosti sekvencionirana. Znanstvenici su tako mogli proučiti koji su mutacijski skokovi bili neophodni za virus da uspije preskočiti s jedne vrste – cibetke – na drugu, ljude," kaže dr. Holmes.
Do ožujka 2003, znanstvenici su već izolirali virus koji izaziva SARS. Pokazalo se da se radi o virusu iz obitelji koronavirusa, čiji su sojevi povezani s običnom prehladom i uglavnom nisu smrtonosni. Proučavanje genetske strukture virusa ukazalo je na novi soj.
Kathryn Holmes kaže da su pokusi na životinjama pružili dragocjen uvid u najvjerojatniji ljudski imunološki odgovor: "Takve modele se može koristiti za procjenjivanje učinkovitosti cjepiva u zaštiti od ponovne zaraze, ili za testiranje novih lijekova."
Prije izbijanja te epidemije SARS-a, uopće nisu postojala ljudska protutijela koja bi pomogla u obrani od bolesti. Upravo zato se bolest munjevito proširila u 30 zemalja, dovodeći do uvođenja javnozdravstvenih mjera ogromnih razmjera koje su uspjele obustaviti daljnje širenje bolesti.
Kathryn Holmes smatra da je odgovor na izbijanje SARS-a 'trijumf moderne medicine', te ističe da, premda je vjerojatnost ponovnog izbijanja te bolesti mala, ukoliko se ona pojavi, bila bi mnogo brže zadržana i savladana: "Sada imamo sjajne, vrlo osjetljive dijagnostičke testove i dobru kliničku diferencijaciju između SARS-a i drugih zaraznih bolesti. Uz to, čitav niz laboratorija je proizveo ljudska monoklonalna antitutijela koja neutraliziraju virus SARS-a, te se mogu koristiti za liječenje oboljelih osoba i za zaštitu zdravstvenih djelatnika."
Razvijeno je nekoliko mogućih cjepiva protiv SARS-a. Kathryn Holmes kaže da su istraživanja koronavirusa SARS-a pomogla u identifikaciji drugih novih bolesti dišnog sustava. Recimo, ljudski koronavirus NL63 izaziva upalu pluća kod djece i odraslih osoba s oslabljenim imunološkim sustavom.
Virusi će i dalje mutirati i uspijevati preskočiti barijeru vrste, odnosno prijeći sa životinja na čovjeka, kaže dr. Holmes, ali, najbolja obrana je znati što više i o životinjskim i o ljudskim sojevima virusa. U tom slučaju će se uspjeti smanjiti na najmanju moguću mjeru 'preskakanje' zaraza, koje bi jednoga dana moglo pokrenuti smrtonosnu pandemiju.
