Linkovi

Bog i politika - na američki način (6/2/05) - 2005-02-06


Prema jednoj anketi, 20 posto glasača na prošlim predsjedničkim izborima izjavilo je da je za njih najvažnije političko pitanje u zemlji – poštivanje moralnih vrijednosti. Neki su analitičari na temelju ovog podatka zaključili da američko društvo postaje sve konzervativnije. Što o tome misle stručnjaci okupljeni na panelu u Institutu Brookings, ovdje u Washingtonu?

Amerikanci su nacija vjernika. Primjerice, više od 60 posto Amerikanaca tvrdi da religija zauzima vrlo važno mjesto u njihovu životu. Usporedbe radi, to tvrdi tek 17 posto Britanaca i 28 posto Kanađana. Što više, u Americi vjera utječe na to kako građani glasaju na izborima. Konzervativnim kršćanima ne sviđa se što je Amerika – po njihovom mišljenju – postala zemlja u kojoj je gotovo sve u vezi sa seksom dopušteno. Konzervativni kršćani protive se pobačaju, protive se širenju prava homoseksualaca, a ne sviđa im se niti – kako kažu - militantna svjetovnost takozvane “liberalne elite.”

No jesu li pobačaj i prava homoseksualaca jedine teme vezane uz moralnost odnosno nemoralnost današnjeg drušvta? John Podesta, direktor Centra za američki progres – instituta koji se bavi političkim i ekonomskim pitanjima - tvrdi da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da mnogi Amerikanci imaju drugačije etičke prioritete, za razliku od konzervativnih kršćana: "42 posto ispitanika reklo nam je da je za njih rat u Iraku najvažnije moralno pitanje pred kojim se zemlja nalazi, te da upravo ta tema odlučuje o tome kako će oni glasati na izborima. Upitani koji je moralni izazov pred Amerikom najizraženiji, 64 posto ih je izdvojilo pohlepu, odnosno prekomjerni materijalizam, ali spominjalo se često i siromaštvo odnosno pravdu na ekonomskoj sceni."

Na panelu u Institutu Brookings gostovao je i Jim Wallis, društveni aktivist i evangelički kršćanin. On je kritičan i prema ljevici i prema desnici. Republikanci, po njemu, zloupotrebljavaju pitanja poput pobačaja ili prava homoseksualaca kako bi privukli glasače koji inače vjerojatno ne bi glasali za njih. Naime, mnogi izrazito religiozni glasači su ljudi slabijih primanja i Republikanska stranka – tvrdi Jim Wallis – ne zastupa njihove ekonomske interese.

Jim Wallis smatra da će privlačnost Republikanske stranke među izrazito pobožnim glasačima uskoro oslabiti, jer će i oni shvatiti da njihova vjera mora nešto reći o siromaštvu, o ratu, o ljudskim pravima, zaštiti okoliša: "Kad gledam naše političare, često se pitam – kada je to Isus Krist postao zastupnik bogatih, pristaša rata, isključivi obožavatelj Amerike? Čini mi se da nam treba neka vrst spasilačke akcije, da spasimo Isusa."

Jim Wallis kaže da republikanci o vjeri govore mnogo, ali selektivno. Demokrati se pak uopće ne usuđuju govoriti o vjeri, jer im je – kaže Wallis - očito, neugodno.

Bryan Hehir, katolički svećenik koji predaje na Sveučilištu Harvard slaže se da je religija pogodan način da se mobilizira biračko tijelo. On smatra da bi se u dijalogu na političkoj sceni više trebalo govoriti o zajedničkim etičkim načelima, umjesto o točnosti pojedinog vjerskog nauka: "Mnogi svoje etičke principe temelje na vjerskoj tradiciji. Međutim, isto tako je točno da mnogi ljudi koji imaju snažan moralan osjećaj uopće ne vjeruju u boga, i nisu članovi niti jedne vjerske zajednice."

U dijalogu o etici i moralnim vrijednostima trebali bi ravnopravno sudjelovati svi, i vjernici i oni koji ne vjeruju u boga – smatra ovaj katolički svećenik. Richard Land, predstavnik najveće organizacije baptista u Americi, slaže se da sama vjera u Bogu ne daje vjernicima neko privilegirano mjesto u raspravi o etičkim pitanjima. No, on je podsjetio da je takozvana “religiozna desnica” pobijedila one koji su željeli “vjeru izgnati s javne scene”:

"Kada kažem da smo izvojevali pobjedu nad svjetovnim fundamentalizmom, kao primjer navodim prošle izbore. Glasači su iskazali želju da vjerske vrijednosti budu dio vladina programa. Ne kažem da će glasači uvijek podržati konzervativce. No, većina je građana, na nacionalnoj razini, pokazala da se ne slaže s gotovo perverznom verzijom razdvajanja crkve i države, prema kojoj sve što je u vezi sa crkvom i vjerom mora biti na margini društva."

Većina analitčara slaže se da je – kada je utjecaj vjere na javni život u pitanju – Amerika prilični izuzetak u zapadnom svijetu. U Americi vjera ne slabi, kao što je to slučaj u drugim razvijenim zemljama. Posljednjih desetljeća vjera dapače jača. Analitičari koji prate ovaj fenomen smatraju da niti jedna stranka ne bi trebala politizirati Boga i pokušati kooptirati vjeru. No, očito je da svaki političar – ako želi biti uspješan - mora biti svjestan duboke religioznosti većine Amerikanaca.

XS
SM
MD
LG