Predsjednik Bush je sinoć u svom govoru o stanju nacije naznačio prioritete u svom drugom mandatu u Bijeloj kući. Predsjednik je istaknuo da će nastaviti s poticanjem demokracije na Srednjem istoku, te da će se, na unutarnje političkom planu, zalagati za reformu saveznog mirovinskog sustava.
Komentirajući svoj ponovni izbor, predsjednik Bush je rekao članovima Kongresa da i oni i on imaju veliku privilegiju koju dijele sa svima na svijetu koji su izabrani na svoj položaj. "Na naše smo položaje došli glasovima ljudi kojima služimo. I večeras to je privilegija koju dijelimo s novoizabranim čelništvom u Afganistanu, na palestinskim područjima, u Ukrajini i u slobodnom i suverenom Iraku."
Veći dio predsjednikova govora bio je usredotočen na nastojanja vezana za širenje slobode jer – kako je rekao – ako cijele regije svijeta ostanu u očaju i razvijaju se u mržnji, one će biti plodno tlo za novačenje terorista koji će prijetiti Sjedinjenim Državama i drugim zemljama desetljećima koja dolaze.
Kao i u svom inauguralnom govoru, predsjednik je rekao da Amerika podržava demokratske pokrete na Srednjem istoku i drugdje, te da je konačni cilj okončanje tiranije: "Sjedinjene Države nemaju pravo, želju ni namjeru drugima nametati naš oblik vlade. To je jedna od glavnih razlika između nas i naših neprijatelja. Oni žele uvesti i proširiti carstvo represije, u kojem mala skupina okrutnih samopostavljenih vladara kontrolira svaki aspekt svakog života. Naš je cilj da izgradimo i očuvamo zajednicu slobodnih i neovisnih zemalja, s vladama koje će odgovarati svojim građanima i održavati njihovu vlastitu kulturu."
Predsjednik Bush je istaknuo da su se teroristi suprotstavili u Iraku jer je to vitalna fronta u ratu protiv terorizma. Međutim, dodao je da je veći odaziv birača od očekivanog, na izborima u Iraku, pokazao kako – po njegovim riječima – "mala skupina ekstremista" neće uništiti "volju iračkog naroda":
"Pobjeda slobode u Iraku ojačat će novog saveznika u ratu protiv terorizma, inspirirati demokratske reforme od Damaska do Teherana, donijet će više nade i napretka tom nemirnom području, a time i ukloniti strašnu prijetnju životima naše djece i unuka."
Kao i obično za predsjednikov govor o stanju nacije Bijela kuća je pozvala izvjestan broj posebnih gostiju. Najčešće je riječ o osobama koje su izabrane da bi ilustrirale pojedine poruke iz govora, a sinoćnji govor nije bila iznimka.
Među gostima su se nalazili Safia Taleb al-Suhail, Iračanka koja je glasovala na nedjeljnim izborima, koja je također i savjetnica u iračkom Ministarstvu vanjskih poslova. Uz nju i prvu damu Lauru Bush nalazila se Afganistanka Himra Nassery, iz Kabula koja je radila za Svjetsku banku i koja je glasovala na izborima u Afganistanu prošle godine.
Prvi cilj na domaćem planu predsjednika Busha u drugom mandatu je reforma sustava mirovinskog osiguranja Social Security. On predlaže da mlađi uposlenici samo investiraju dio svojih mirovinskih fondova u privatnom sektoru koji bi im mogao donijeti veći profit od standardnih uplata u državne fondove. Već danas predsjednik kreće na dvodnevni put na kojem će promicati svoj plan o reformi mirovinskog sustava. Posjetit će savezne države North Dakota, Montana, Nebraska, Arkansas i Florida.
Tradicionalan odgovor na predsjednikov govor o stanju nacije, jučer su održali i vođa demokratske manjine u Zastupničkom domu Nancy Pelosi i čelnik demokratske manjine u Senatu Harry Reid. Oni su najavili da će demokrati smatrati predsjednika Busha odgovornim za događaje u Iraku i probleme kod kuće. Nancy Pelosi je izjavila: "Sad moramo razmotriti našu budućnost u Iraku. Znamo da Sjedinjene Države ne mogu tamo ostati neograničeno i biti smatrane okupacijskom silom. A ne smijemo ni pobjeći na stražnja vrata, lažno proglašavajući pobjedu i ostaviti iza sebe kaos. Mi dosad nismo od ove administracije čuli jasan plan o tome kako okončati našu nazočnost u Iraku."
Govoreći o reformi mirovinskog sustava, senator Reid je u svom odgovoru rekao kako predsjednik koristi taktiku zastrašivanja kako bi uvjerio Amerikance da prihvate njegov plan o djelomičnoj privatizaciji mirovinskog sustava. Inače po tradiciji, nakon predsjednikova govora o stanju nacije Kongres započinje sa stvarnim zakonodavnim radom, a reforma mirovinskog sustava pri vrhu je prioriteta Republikanske stranke, nakon čega slijedi cijeli spektar različitih zakonskih inicijativa – od prometa, preko poreske politike pa do imigracije i obrazovanja.