Za razliku od predsjednikovog inauguralnog govora, u kojem je naglasak stavio na širenje demokracije diljem svijeta, godišnji govor o stanju nacije obično je daleko detaljniji i sadrži niz političkih prijedloga o nizu pitanja. Govor o stanju nacije proizlazi iz američkog Ustava, u kojem se kaže da će predsjednik s vremena na vrijeme, upoznati Kongres sa stanjem nacije.
Politički stručnjak Larry Sabato sa sveučilišta Virginije kaže da taj govor obično pokazuje u kojem smjeru predsjednik želi povesti zemlju u sljedećih nekoliko godina: "Inauguracijski govor obično je, da tako kažem, čista poezija. Govor o stanju nacije je – čista proza. Pun je detalja o stvarima za koje će se predsjednik zalagati, kojih obično nema u inauguracijskom govoru."
Povjesničar sa sveučilišta American Allan Lichtman vjeruje da će i govor o stanju nacije, poput predsjednikovog inauguracijskog govora, pobuditi veliko zanimanje u inozemstvu: "Svijet će pažljivo slušati da bi čuo kako to predsjednik namjerava svoje vizije demokracije iz inauguracijskog govora realizirati u praksi. To će biti jedan od najvažnijih govora o stanju nacije u novijoj povijesti."
Iako će se predsjednik u svojem govoru baviti i domaćom i vanjskom politikom, vjeruje se da će mnogo vremena posvetiti predloženoj reformi saveznog mirovinskog sustava. Predsjednik Bush i mnogi drugi republikanci vjeruju da bi ovaj sustav mogao ubrzo ostati bez novca, jer će u godinama koji dolaze milijuni pripadnika poslijeratne generacije otići u mirovinu. S druge strane, demokrati ne vjeruju da je kriza blizu, te se protive predsjednikovom prijedlogu da se mlađim radnicima omogući otvaranje privatnih mirovinskih štednih računa.
Ankete pokazuju da je savezni mirovinski sustav jedan od najpopularnijih vladinih programa i da je većina Amerikanaca skeptična prema predsjednikovim idejama o reformi. Larry Sabato ističe da će predsjedniku trebati pomoć demokrata ukoliko želi svoju reformu progurati kroz Kongres: "Mislim da su u najboljem slučaju šanse njegovog plana da prođe u Kongresu 50-50. I pri tome sam jako optimističan. Ukoliko ne dođe do velike promjene ne samo u Kongresu, nego i u stavovima javnosti, ovaj će prijedlog biti veliki poraz za predsjednika."
Ipak, drugi analitičari ističu da je predsjedniku uspjelo progurati i njegov prijedlog o smanjenju poreza, kojem su se mnogi demokrati protivili. Mnogi stručnjaci slažu se da bi predsjednik trebao upotrijebiti svoj utjecaj da bi svoje prijedloge progurao kroz Kongres što je brže moguće. Tako misli i Patrick Basham, stručnjak Instituta Cato u Washingtonu. "S povijesne točke gledišta, predsjednici koji su osvojili drugi mandat obično su imali godinu, možda dvije u kojoj su još bili smatrani neospornim političkim čelnicima zemlje. Nakon toga, predsjedniku u drugom mandatu utjecaj počinje naglo slabiti."
Nakon svojeg govora o stanju nacije, predsjednik bi trebao održati govore u nekoliko gradova, u kojima će pokušati zadobiti podršku za svoj plan o reformi saveznog mirovinskog sustava.