Predsjednik Bush nominirao je Condoleezu Rice za državnu tajnicu. Odbor Senata Sjedinjenih Država za vanjsku politiku potvrdio je njeno imenovanje, a konačnu odluku o tome donosi Senat u punom sazivu.
Ustav Sjedinjenih Država traži od predsjednika da dobije "preporuku i pristanak Senata" za sklapanje sporazuma s drugim državama, te za imenovanje članova kabineta, veleposlanika i drugih dužnosnika. Senatski Odbor za vanjsku politiku saslušao je svjedočenje gospođe Rice i drugih o njenim kvalifikacijama za državnu tajnicu. Predsjedatelj Odbora je republikanski senator iz Indijane Richard Lugar.
"Državni tajnik služi kao glavni predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku, kao najvidljiviji izaslanik naše zemlje ostatku svijeta, i kao upravitelj jednog od najvažnijih ministarstava naše vlade. Bilo koji od tih zadataka predstavljao bi veliki izazov čak i najtalentiranijem javnom službeniku, ali osoba koja u ovo kritično vrijeme u našoj povijesti obnaša dužnost državnog tajnika, mora biti odlična u sva ta tri zadatka," izjavio je.
Senator Lugar je dodao: "Izuzetno složeni zadatak pred kojim se nalazi gospođa Rice tražit će sve njene talente i iskustvo." Osamnaestoro članova senatskog odbora ispitivalo je gospođu Rice o nizu vanjskopolitičkih pitanja, te su joj ponudili svoje perspektive i savjete. Senator Joseph Biden iz savezne države Delaware najviše je rangirani demokrat u odboru.
"Moramo prvo pobijediti u borbi između slobode i radikalnog islamskog fundamentalizma i, po mojem mišljenju, u čemu se slažem s predsjedateljem Odbora, senatorom Lugarom, moramo spriječiti da najopasnije oružje na svijetu dospije u ruke najopasnijih ljudi na svijetu," rekao je senator Biden.
Gospođa Rice je u prvom mandatu predsjednika Busha bila njegova savjetnica za nacionalnu sigurnost. Kako je rekla, Sjedinjene Države bi trebale surađivati s drugim zemljama na "širenju slobode i demokracije diljem svijeta."
"Moramo koristiti američku diplomaciju za uspostavljanje ravnoteže snaga u svijetu koji se zalaže za slobodu. Sada je pravi trenutak za diplomaciju," kazala je.
Autori američkog Ustava strahovali su od zlouporabe vlasti i inzistirali su da ovlasti za imenovanje visokih vladinih dužnosnika budu podijeljene između predsjednika i Kongresa. Jedan od autora Ustava, Alexander Hamilton napisao je da bi propis, kojim se traži da imenovanja visokih dužnosnika potvrdi Senat, "u velikoj mjeri pomogao da se spriječi imenovanje nepodobnih osoba, te da bi bio izvor stabilnosti u administraciji."