Malo poznata organizacija američke vlade radi sa zemljama Istočne i Središnje Europe na katalogiziranju i očuvanju zajedničkog europskog i američkog nasljeđa. Uz druge zemlje regije projektu će se uskoro priključiti i Hrvatska.
Povjerenstvo Sjedinjenih Država za očuvanje američkog nasljeđa u inozemstvu ima za cilj očuvanje kulturnog nasljeđa američkih državljana čiji su preci podrijetlom iz Središnje i Istočne Europe. Glavna aktivnost Povjerenstva je da očuva tzv. "ugroženu imovinu" – povijesna mjesta koja bi s vremenom mogla nestati. Također identificira spomenike, povijesne zgrade i groblja u istočnoj i središnjoj Europi, često povezana s etničkim manjinama, i traži od pojedinih vlada uvjeravanja da će takvi objekti biti zaštićeni i očuvani.
Predsjednik Povjerenstva je Warren Miller. On kaže da je djelatnost njegova povjerenstva posebno važna za bivše komunističke zemlje i one koje su bile pod nacističkim režimom: "Postoji imovina koja nije zaštićena, koja je doslovno uništena ili preuzeta zato jer nitko u tim zemljama nije ostao tko bi je štitio."
Dosad je u Istočnoj i Središnjoj Europi identificirano pet tisuća mjesta. Kako bi se pomoglo očuvanju još više njih, Povjerenstvo je potpisalo bilateralne sporazume s 20 zemalja u kojima se nalaze ugroženi objekti od povijesne važnosti.
Hrvatska će biti sljedeća potpisnica – bilateralni ugovor bit će potpisan sljedeći mjesec u Washingtonu.
Takvim ugovorom strana vlada i Sjedinjene Države se obvezuju da će štititi objekte kulturnih manjina, posebice onih koje su bile žrtve genocida tijekom Drugog svjetskog rata.
Nakon potpisivanja, Povjerenstvo provodi ispitivanje u zemlji potpisnici i pokušava identificirati kulturne objekte koje bi trebalo očuvati. Gospodin Miller kaže da taj projekt omogućava Amerikancima da se povežu sa svojom prošlošću: "Mi smo zemlja useljenika, mnogi od nas dolaze iz Istočne i Središnje Europe, od Baltika do Balkana, uključujući i Kavkaz. Za mnoge u našoj zemlji, zemlji-useljenika, jedini ostaci našeg kulturnog nasljeđa u inozemstvu su mjesta gdje su naši preci sahranjeni."
Jedna od najvećih poteškoća u dosadašnjem radu bilo je pronalaženje novca za financiranje obnove ugroženih mjesta. Američka vlada ne financira očuvanje objekata, kaže gospodin Miller, dodajući da je izuzetak učinjen u slučaju Bosne i Hercegovine, gdje je Washington donirao stotine tisuće dolara, a onda je bosanskohercegovačka vlada dala isto toliko.
Restauracije se obavljaju novcem iz privatnih izvora, a često ih prikupljaju članovi Povjerenstva u Sjedinjenim Državama. Ponekad s donacijama sudjeluju i strane vlade, kao što je bio slučaj s Njemačkom koja se priključila projektu obnove tzv. "Malog logora" – koji se nalazi zaboravljen unutar zloglasnog nacističkog logora Buchenwald.
Povjerenstvo se ne bavi samo pitanjem židovskog nasljeđa. Na Sveučilištu American u Bugarskoj uspostavljena je stipendija za proučavanje uloge protestantskih misionara koji su pomogli u stvaranju demokracije u Bugarskoj; u Slovačkoj je obnovljena drvena grko-katolička crkva i podignut jedan spomenik Romima, a u Ukrajinu su iz Sjedinjenih Država upućeni ranije nedostupni dokumenti, o kulturnim lokalitetima kojima prijeti uništenje.
Povjerenstvo Sjedinjenih Država za očuvanje američkog nasljeđa u inozemstvu osnovali su 1985. godine američki Kongres i predsjednik Ronald Reagan. Svi članovi povjerenstva rade bez financijske kompenzacije.