Organizacija Human Rights Watch u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu ističe da se i dalje nastavlja nesposobnost balkanskih zemalja da uhite osumnjičenike za ratne zločine. Ističe se predaja nekoliko bosanskih Hrvata, ali se kaže i da su dužnosnici u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, prije svega u Republici Srpskoj, i dalje nevoljni uhititi pripadnike svoje vlastite etničke skupine.
U svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu Human Rights Watch naglašava i izručenje generala Ante Gotovine kao primjer nesuradnje s medjunarodnom zajednicom. O tome smo razgovorali s Benom Wardom, koji, za Human Rights Watch, prati zbivanja u Europi i Aziji. Pitali smo ga – je li izručenje Ante Gotovine uvjet za početak pregovora o učlanjenju Hrvatske u Europsku Uniju?
"Naglasio bih da je glavna tužiteljica haškog tribunala Carla del Ponte u posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda naglasila da se bez uhićenja Ante Gotovine ne može reći da Hrvatska u potpunosti suradjuje s haškim sudom. Dakle, jasno je da po tom pitanju moramo imati vrlo vidljiv i jasan napredak da bi Hrvatska mogla pristupiti normalnim pregovorima s Europskom Unijom."
Prema ocjeni ove ugledne medjunarodne organizacije, sa sjedištem u New Yorku, u Hrvatskoj je problematičan i domaći pravosudni sustav. Još jednom Ben Ward: “I dalje smo vrlo ozbiljno zabrinuti oko načina vodjenja domaćih sudjenja. Medju ključne točke u ovogodišnjem izvješću spada neuspjeh hrvatske vlade da progoni Hrvate – osumnjičene za ratne zločine onako kako to čini s osumnjičenim ne-Hrvatima na lokalnim sudovima.”
Organizacija Human Rights Watch u svom izvješću navodi da se u Hrvatsku do kolovoza prošle godine, prema vladinim podacima, vratilo 112 tisuća Srba, ali naglašava se da je realni broj povratnika znatno manji, jer se dosta njih, nakon kratkog boravka u Hrvatskoj, ponovno vraćaju u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Isto se tako navodi da još uvijek nije postignut ozbiljan napredak na vraćanju stanarskih prava za desetke tisuća srpskih obitelji koje su napustile svoje kuće i stanove tijekom rata. No, Human Rights Watch priopćava da drugu godinu za redom zadovoljava broj i način obnove oštećenih ili porušenih srpskih kuća u Hrvatskoj.
Ova organizacija za zaštitu ljudskih prava posebice ističe stav srbijanskog premijera Vojislava Koštunice koji otvoreno odbija pozive na izručenje osumnjičenika iz Srbije i Crne Gore tribunalu za ratne zločine u Den Haagu.
Human Rights Watch bilježi i teškoće s kojima se sučeljavaju izbjeglice koji se žele vratiti svojim kućama u tri nekad zaraćene zemlje, te u Makedoniji. U izvješću se kritizira zemlje Europske Unije zbog smanjenja zaštite za tražitelje azila, kao i za primjenu protuterorističke strategije koja krši temeljna prava.
Općenito govoreći Human Rights Watch smatra da je svjetski sustav zaštite ljudskih prava značajno oslabljen prošle godine krizama u Darfuru i skandalom sa zlostavljanjem iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib. Premda te dvije prijetnje nisu jednake, vitalnost stanja ljudskih prava ovisi o čvrstom odgovoru na obje, ističu u Human Rights Watch. Ta organizacija poziva na zaustavljanje krvoprolića u sudanskoj pokrajini Darfur te na punoj istrazi i procesuiranju svih odgovornih za zlostavljanja zatvorenika u Iraku, Afganistanu i Guantanamu.