Dnevnik Christian Science Monitor piše o promjenama u vezi s distribucijom međunarodne humanitarne pomoći. “U prošlosti su bogati davali, a siromašni primali. No, danas, neke zemlje pogođene tsunamijem, na pristojan način poručuju – hvala ne. Odbijaju pomoć – i to ponajviše zbog toga što su zabrinute za vlastiti imidž na svjetskoj sceni" – piše list iz Bostona.
Indija je međunarodnu humanitarnu pomoć u potpunosti odbila, rekavši da se za vlastite žrtve može sama pobrinuti, te je čak ponudila pomoć susjednoj Sri Lanki. Tajland je odbio ponudu Njemačke i Francuske da se oproste neki dugovi te zemlje – zbog toga što bi mu to snizilo kreditni rejting.
“Riječ je o zemljama u usponu” – piše Christian Science Monitor. “Iako je prosječni Indijac prilično siromašan, Indija je odnedavno prava gospodarska supersila, s ogromnim deviznim rezervama i impresivnim vanjskotrgovinskim suficitom. Tajland je pak turistička destinacija – zemlja koja ne želi da ju se svrstava u siromašni, Treći svijet, koji prima stranu humanitarnu pomoć” – piše Christian Science Monitor.
Dnevnik Washington Times piše da preživjeli u tsunamiju sve češće postaju žrtve kriminalaca raznih vrsta, koji koriste opći kaos uzrokovan katastrofom.
Na Sri Lanki su zabilježeni deseci slučajeva silovanja žena koje su ostale bez krova nad glavom. U Indoneziji i Tajlandu dolazi do otmica djece koja su ostala bez roditelja; kradljivci ih pokušavaju prodati. U Švedskoj su zabilježene provale u domove osoba koje se vode kao nestale u tsunamiju. U Norveškoj su se ljudi s kriminalnom prošlošću pokušali “ubaciti” na popise žrtava – kako bi stvorili novi identitet, naplatili policu životnog osiguranja, ili se pak oslobodili plaćanja dugova.
U Hong Kongu, gdje se prikupilo mnogo humanitarnih donacija, aktivni su i razni varalice koji preko interneta traže novac, koji potom odlazi ne u Južnu Aziju već u jednu banku na Cipru – piše Washington Times.