Žorž Crmarić: S jednim jedinim preostalim radnim danom u ovoj godini, formalnim naravno jer su sve tamošnje institucije zatvorene ili rade s mimimumom osoblja, naša bruxelleska dopisnica Lada Stipić – Niseteo prihvatila se rekapituliranja minule 2004. Je li ona bila dobra godina za hrvatske integracijske ambicije?
Lada Stipić – Niseteo: Točno, bila je dobra jer su na naplatu došla sve ulaganja tokom minulih godina, a bila je ujedno i uzbudljiva jer su isplivale sve neučinjene stvari. Kako to s Hrvatskom biva od prvog dana njezinih integracijskih pokušaja, svaki je korak učinjen uz veliko "ali" i nakon mnogo uzbuđenja, spekulacija, iščekivanja.
Žorž Crmarić: Počelo je dvojbama oko nove Vlade?
Lada Stipić – Niseteo: Reformiranom HDZ-u trebalo je mnogo vremena, energije, hrabrosti ali i konkrentih promjena da uvjeri europske zemlje u svoju ozbiljnost i pouzdanost. Većina je rezervi uklonjena, no ofenziva šarma na vanjskopolitčkom frontu nije dala toliko rezultata koliko ih se spominje u Zagrebu. EU je name tražila i očekuje rezultate, u ovom slučaju jedini koji će se uračunavati jeste neizbježni Haag a HDZ se potvrdila kao jedina politička struja u Hrvatskoj koja može stvarati probleme kao opozicija i, glasačkom voljom postavljena na vlast, te iste probleme uspješno rješavati. Nažalost ne sve jer je dio obaveza surandje s kaznenim sudom ostao neispunjen.
Žorž Crmarić: Misliš, Lado, na slučaj Gotovina?
Lada Stipić – Niseteo: Ne toliko jer , ako se pažljivo čitaju i izjave i završni zaključci, i ako pričate s ovdašnjim diplomatima, spominje se lociranje bjegunca mada Uniju više zabrinjava drugi element haaške slagalice, dva puta ponovljeno upozorenje glavne tužiteljice o bjegunčevoj mreži potpore. Tužiteljičinu ocjenu da su jataci dio niđih struktura vlasti prihvatili su i u EU, a nije ništa učinjeno da se mreža rasformira.
Žorž Crmarić: Prvi je veliki događaj godine bila objava mišljenja europske Komisije?
Lada Stipić – Niseteo: Možda ćete se iznenaditi ali za mene je to a ne datum ili kandidatski status događaj godine! Riječ avis, jedan od onih euro-pojmova zajedničkih svim Unijinim jezicima, ušla je u hrvatsku javnost spekulacijama što će biti u izvještaju. Europska je Komisija obećala i obećanje izvršila napravivši objektivan, neutralan presjek stanja u Hrvatskoj. Crno na bijelo ovdje su dobivene formlano do tada nepotvrđene činjenice – najznačajnija je, vjerujem, obećavajuća procjena da je ekologija jedino poglavlje u kojem će trebati više od pola desetljeća rada do zadovoljavanja svih Unijinih standarda. I ( još jedan detalj kojega je hrvatska javnost nažalost «previdjela» baveći se Haagom), hrvatska je ekonomija dobila status funkcionitrajućeg tržišta o čemu je u trenutku objave avisa 20. travnja, Rumunjska, znači zemlja koja će u Uniju ući 1. siječnja 2007. godine, mogla tek sanjati. Avis je naravno svoj zadnji element dobio dan prije objave a nakon telefonskog razgovora glavne tužiteljice i tadašnjeg povjerenika za proširenje Guentera Verheugena. Tek je tužiteljičino «stupanj suradnje je zadovoljavajući» utro put veoma pozitivnom dokuemntu i potom sjednici Euroskog vijeća koje je 18. lipnja Hrvatsku proglasilo kandidatom. Najvažniji dio posla pripremanja Hrvatske za Uniju a koji je startao odgovorima na onaj debeli Komisijin upitnik s tisućama pitanja odvija se van očiju javnosti, a to su tehničke pripreme kojima se organi državne uprave spremaju na nove izazove. To je pravi, ozbiljan, reformski i stoga najvažniji posao.
Žorž Crmarić: Što je donio kandidatski status?
Lada Stipić – Niseteo: Strani kapital nije pojurio prema Hrvatskoj ali je podastrijet paket pretpristupne pomoći. Umjesto CARDS-a od iduće godine na raspolaganju su sredstva tri različita programa, Phare za reforme, Ispa za regionalno povezivanje i Sapard za poljoprivredu. Maksimalan iznos pomoći je 245 milijuna eura za dvije godine ili do novog srednjoročnog proračuna, no na startu će biti dobro uspije li Hravtska apsorbirati više od polovice. Najvađnije tek treba objaviti luxembourško redsjendiptvo Unijom a to je prijedlog pregovaračke platforme. Najavljeni se postroženi uvjeti s kojima se nova poglavlja otvaraju tek provedbom prihvaćenih obaveza, što Hrvatskoj – svi su uvjereni – ne bi trebalo biti prepreka.
Žorž Crmarić: Nakon dugog očekivanja određen je datum otvaranja pregovora?
Lada Stipić – Niseteo: Budući da su svi koraci Hrvatske prema Europi imali jedan «ali» ni ovaj nije izuzetak, bez obzira na trud Zagreba da se odluka Europskog vijeća od 17. prosinca prikaže trijumfom diplomatskog lobiranja. Datum je određen, 17. ožujak iduće godine, i ono neizbježno «ali» je njegova uvjetovanost punom suradnjom s Haagom, što znači podastiranjem potvrde da je počelo rastavljanje mreže potpore i preciznija lokacija bjegunca Gotovine. Ne zaboravimo da Haag nije objavio sve optužnice, zadnji je kontigent Tužiteljstvo proslijedilo na potrvdu sucima. Skidanje Gotovinine slike sa zadarskih zidina u ovom kontekstu neće isuviše impresionirati Europljane...
Žorž Crmarić: Za kraj, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?
Lada Stipić – Niseteo: Da, za kraj dolazi početak. Dugotrajna ratifikacija bilaterale Zagreba i Bruxellesa, stvorena (zna se i naravno) Haagom, završena je nekidan što znači da SSP stupa na snagu 1. veljače iduće godine a s njime počinje odbrojavanje prijelaznih rokova.
Žorž Crmarić: Koji će biti najteži integracijski posao Hrvatskoj u idućoj godini?
Lada Stipić – Niseteo: Dogovor dokle popuštati u pregovorima da se ne ugrozi nacionalni interes, u pregovarački tim ubaciti što više sposobnih na uštrb podobnih i pojačati reformski ritam. Lako kazati, teško ali ne i nemoguće provesti...