Linkovi

Poinsettia


Medju najtradicionalnijim je simbolima bozicnih blagdana u Sjedinjenim Drzavama. Porijeklom je, istina, “juzno od granice,” iz Meksika; Azteci su je kultivirali, i njihovi kraljevi jako cijenili, davno prije uvodjenja krscanstva u Zapadnoj hemisferi. Ali, ime pod kojim je u cijelom svijetu poznata, dobila je od jednog Amerikanca. Njen je cvijet, odnosno ono sto opcenito smatramo njenim cvijetom, uglavnom plamtece crvene boje. Kazemo “uglavnom,” jer u medjuvremenu smo, zahvaljujuci intenzivnoj hibridizaciji, dobili i bijele i zuckastobijele i ruzicaste....Slikovita je i povijest te biljke...

Botanicko joj je ime euphorbia pulcherrima, doslovno – “najljepsa Euphorbia;” na hrvatskom, to je Mljecika krasna. Poznatija nam svima kao poinsettia ili poinsecija. To je ime dobila po prvom americkom ambasadoru u Meksiku, Joelu Robertu Poinsettu.

Azteci, medjutim, tu su biljku zvali Cuetlaxochitle, u znacenju “smrtni cvijet koji umire i nestaje kao sve sto je cisto i neduzno, sto je bez grijeha i bez krivnje.”

Poinsettia, krace i jednostavnije, voli tropsku klimu juznog Meksika, gdje naraste do velicine velikog grma ili manjeg drveta, visine 3-4 metra. Kralj Montezuma karavanima ju je donosio do glavnog grada, danasnjeg Mexico Cityja, jer njegova nadmorska visina nije pogodovala rastu biljke. Azteci su je koristili u razne prakticne svrhe – iz njenih crvenih brakteja izvlacili su crvenkastu boju za tekstil i kozmeticke preparate, zgnjecene ih stavljali na prsa za poboljsanje cirkulacije, a njenu mljec upotrebljavali u lijecenju groznice. No, u prvom redu, ona je Aztecima bila simbol cistoce i podsjetnik na prinosenje ljudske zrtve. Uskoro, postat ce katolicima i krscanima simbol krvi Isusove.

U vjerske svrhe, poinsettia se pocela koristiti vjerojatno negdje tijekom 17. stoljeca. Zbog njene dekorativne ljepote i njene plamtece crvene boje te cinjenice da cvijeta bas tijekom bozicne sezone, franjevci, blizu mjesta Taxco, u juznom Meksiku, poceli su je tada koristiti za Fiestu de Santa Pesebre, ukrasavali su njome jaslice.

O toj biljci, danas sinonimnoj s Bozicem, postoje mnoge price i legende. Ona koja se najcesce spominje govori o siromasnoj djevojcici po imenu Pepita, koja na Badnjak nije imala sto dati malom Isusu i zbog toga je bila duboko nesretna. Njen rodjak Pedro uvjerio ju je da je dovoljno dati i nesto skromno. Na putu do crkve, Pepita je ubrala neke obicne, neugledne biljke koje su uz cestu rasle; kad je prilazila oltaru, dogodilo se cudo – njen skroman buket rascvjetao se u raskosne, crvene cvijetove. Dali su im odmah ime – Flores de Noche Buena, cvijece svete noci.

Biljka bi i danas mozda bila samo regionalna da nije bilo Joela Roberta Poinsetta, koji je u Meksiko stigao 1825. godine, nakon sto ga je predsjednik Andrew Jackson imenovao prvim veleposlanikom Sjedinjenih Americkih Drzava u toj zemlji. Poinsett je bio i strastveni botanicar-amater pa je svaku priliku koristio da putuje Meksikom, u potrazi za novom, neobicnom florom. Prilikom jednog posjeta Taxcu, u juznom Meksiku, 1828. godine, Poinsett je, na obroncima okolnih brda, ugledao nevjerojatno lijepu biljku, s tamnozelenim i zarkocrvenim listovima. Odmah je uzeo nekoliko cijepova i poslao ih kuci, u Greenville, u Juznoj Karolini. U Poinsettovom stakleniku, u Greenvilleu, gdje ce Poinsett kasnije i komercijalno uzgajati biljku, udareni su temelji danasnjoj multimilijunskoj industriji. Iako je od njemackog botanicara Wilenowa, biljka, 1833, dobila svoje botanicko ime – Euphorbia pulcherrima, ona u Americi i dobrom dijelu svijeta ostaje poznatija pod imenom poinsettia. Nije ga sam Poinsett biljci dao nego americki povjesnicar i hortikulturist William Prescott. Naime, bas u vrijeme kad biljka dobija na popularnosti, Prescott objavljuje svoju knjigu pod naslovom Osvajanje Meksika, u kojoj detaljno opisuje i botanicko “otkrice” Joela Poinsetta. U cast Poinsettu, koji je biljku prvi donio u Ameriku, Prescott joj i daje novo, obicno ime – poinsettia. Po smrti Poinsetta, 1851. godine, dvanaesti prosinac, u Americi, ukazom Kongresa, postaje – Dan poinsettije. Imao je Poinsett i dugu karijeru kongresmena, pored toga sto je, u Meksiku, bio prvi ambasador Sjedinjenih Drzava; bio je i osnivac pretece Smithsoniana, no pamtit ce ga uvijek po tome sto je u Ameriku uveo i popularizirao Euphorbiju pulcherrimu.

Ono sto je manje poznato, to je da se, dok je bio u Meksiku, Poinsett volio malo previse mijesati u meksicke poslove i opcenito poslove Latinske Amerike, pa je tako i nastao izraz “Poinsettismo,” za opisivanje nametljivog nacina ponasanja. Kad je meksickoj vladi dodijalo Poinsettovo uplitanje, proglasila ga je personom non grata i Washington je morao opozvati svog ambasadora, bas na sam dan Bozica.

Takodjer, dok je bio Ministar rata, za vrijeme administracije predsjednika Martina van Burena, Poinsett je, za trecinu, povecao vojsku Sjedinjenih Drzava i vojnike uposlio na najvecem, u americkoj povijesti, nasilnom raseljavanju Indijanaca na izolirana zapadna podrucja.

Vratimo se, na trenutak jos, biljci koja nosi njegovo ime... U Americi, uzgaja se u svih 50 saveznih drzava, prednjaci, medjutim, California. U bozicnoj sezoni, u razdoblju od sest tjedana, proda se vise od 70 milijuna loncanica, sto poinsettiju cini apsolutno najpopularnijom, popularnijom i od krizantema.

Kupujemo je za one koje volimo, da bi im uljepsali blagdane, kupujemo je za same sebe, da bi sebi uljepsali blagdane. Jer, unatoc ironicnoj povijesti – prvotno, bila je Aztecima simbol prinosenja ljudske zrtve, onda, nakon dolaska Evropljana, simbol Bozica i krvi Isusove, a covjek po kojemu nosi ime u povijesti ostaje poznat, eto, i po tome sto je iz njihovih domova istjerao vise Indijanaca od bilo kojeg drugog vladinog duznosnika, poinsettia je, jednostavno receno - euphorbia pulcherrima, najljepsa euforbija. Ona je Cuetlaxochitle, “smrtni cvijet, koji umire i nestaje kao sve sto je cisto i neduzno, sto je bez krivnje i bez grijeha.”

XS
SM
MD
LG