Američka agencija za svemirska istraživanja NASA priopćila da je američka letjelica Cassini uspješno lansirala europsku svemirsku sondu Huygens. Sonda će istraživati Saturnov mjesec Titan, jedini mjesec u Sunčevom sustavu koji ima svoju atmosferu. Znanstvenici žele doznati više o uvjetima koji vladaju na Titanu, jer se vjeruje da su slični uvjeti vladali za Zemlji, pred samo pojavljivanje života prije gotovo četiri milijarde godina.
Europska sonda Huygens posljednjih sedam godina putuje prema Titanu na američkoj letjelici Cassini. Kontrolori leta nakratko su "budili" sondu svakih šest mjeseci kako bi provjerili funkcioniranje njenih sustava. Sada je došao trenutak da Huygens krene u akciju. Nakon odvajanja od Cassinija, počet će padati prema Titanu, a 15. siječnja proći će kroz gustu i tamnu Titanovu atmosferu. Tijekom dvoipolsatnog spuštanja kroz atmosferu uz pomoću padobrana, prije spuštanja na površinu, slat će Cassiniju podatke o kemijskom sastavu atmosfere. Znanstvenici se nadaju da će od Huygensa doznati mnogo toga što im neće moći otkriti Cassini u svojih 45 planiranih prolaženja uz Titan. Vjeruje se da ovaj Saturnov mjesec ima oceana i organske spojeve potrebne za razvoj života. Ipak, dužnosnik misije Cassinija Charles Elachi upozorava da nitko ne misli da na Titanu postoji život.
"Radi se o pred-biotičkom okruženju, pa stoga ne očekujemo da ćemo naići na aktivnu biologiju. Više nas zapravo zanima organska kemija," kaže Elachi.
Znanstvenici kažu da danas znaju vrlo malo o Titanu, unatoč nekoliko prolijetanja američkih letjelica pored njega tijekom osamdesetih, te unatoč praćenju kroz moćni svemirski teleskop Hubble. Titan dijelom ostaje zagonetka i zbog svoje jedinstvene atmosfere. Osim Zemlje, ovaj Saturnov mjesec je jedino svemirsko tijelo koje ima atmosferu sastavljenu prvenstveno od dušika. No, za razliku od Zemljine, Titanova atmosfera sadrži i pet posto metana, koje sunčeva svjetlost razgrađuje na ugljik i vodik, a ti elementi zatim se kombiniraju u spojeve koji daju gotovo neprodornu maglu.
Zbog te guste atmosfere koja se sastoji od spojeva ugljika i dušika, Titan bi mogao biti svijet tisuća uljevitih jezera. Znanstvenici kažu da još nije sagorio u velikoj vatri samo zato jer mu je kisik, potreban za sagorijevanje, blokiran u ledu. Odsutnost kisika, a prisutnost metana i dušika podsjeća znanstvenika Tobya Owena sa Sveučilišta Havaja na primitivnu atmosferu Zemlje prije više milijardi godina.
"Mislim da nam istraživanje Titana može pomoći u otkrivanju korijena Zemljine atmosfere. Titan je prirodni laboratorij, u kojem neprestano traju kemijski procesi. Molekule dušika i metana se raspadaju i zatim ponovno kombiniraju u složenije molekule. Mislimo da se to događalo na Zemlji prije pojavljivanja života," objašnjava Owen.
U nedavnom prolijetanju kraj Titana, letjelica Cassini otkrila je prve znakove formacija oblaka i tragove leda koji teče, što ukazuje na postojanje ledenog vulkana.