Gotovo polovina svih Amerikanaca vjeruje da bi američka vlada trebala ograničiti građanska prava njihovih muslimanskih sugrađana, pokazuje najnovije ispitivanje javnog mnijenja koje je provelo Sveučilište Cornell, o kojemu piše list "USA Today".
Republikanci i osobe koje za sebe kažu da su jako religiozne češće su sklone ograničavanju građanskih sloboda Amerikanaca muslimanske vjere nego Demokrati ili osobe koje su manje religiozne. Anketari su isto tako ustanovili da se ljudi koji pažljivije prate vijesti na televiziji u većem broju plaše terorističkih napada, te su također skloniji limitiranju prava muslimana.
Iskazano brojkama, 44 posto ispitanika favorizira uvođenje barem nekih ograničenja na građanske slobode američkih muslimana; 48 posto ih smatra da građanske slobode ni na koji način ne bi smjele biti ograničene. 27 posto ispitanika smatra da bi američki muslimani morali registrirati svoja mjesta boravka kod odgovarajućih agencija savezne vlade. 22 posto ih se zalaže za rasno profiliranje u identifikaciji potencijalne terorističke prijetnje. 29 posto smatra da bi tajni agenti trebali infiltrirati muslimanske građanske i dobrovoljačke organizacije kako bi držali na oku aktivnosti članova tih organizacija.
Znanstvenici Sveučilišta Cornell, prema pisanju lista "USA Today", očekivali su izvjesnu razinu podrške za ograničavanje građanskih sloboda u uvjetima rata, ali su, kako kažu, bili zaprepašteni visokom korelacijom s vjerskom pripadnošću i gledanjem televizijskih vijesti. "Vjerujemo da treba istražiti zašto ova dva vrlo važna kanala diskursa pothranjuju strah umjesto razumijevanja," izjavio je Associated Pressu jedan od organizatora ispitivanja, profesor komunikacija na sveučilištu Cornell James Shanahan.
"New York Times" se bavi aktualnom temom skupih istraživanja za novim lijekovima, potaknut jučerašnjim priopćenjima tri velike farmaceutske kompanije. Pfizer, AstraZeneca i Eli Lilly objavili su da njihovi lijekovi izazivaju teške probleme. U slučaju Pfizera, to je Celebrex, lijek protiv artritičnih bolova; AstraZeneca je izvijestila da njezin lijek protiv raka pluća Iressa ne produžuje život oboljelih; a Eli Lilly upozorava liječnike da je lijek Straterra, namijenjen osobama koje pate od smanjene sposobnosti koncentriranja, prvenstveno djeci, izazvao teška štećenja jetre kod najmanje dva pacijenta.
Kako ističe njujorški list, istraživanja za novim lijekovima, a posebno njihova klinička testiranja, postaju sve skuplja i samo ih najveće farmaceutske kompanije mogu financijski provesti. pritom, međutim, pravih 'zlatnih guski' među novim lijekovima ima sve manje. To se očituje sve jače i na vrijednost dionica farmaceutskih kompanija. Kako je prokomentirao jedan njujorški broker, 'to su kompanije koje nemaju potencijal rasta', jer se stanje neće ubrzo promijeniti.
