Koraljni grebeni ključni su dio života na Zemlji: stotine milijuna ljudi ovise o tim ogromnim podvodnim ekosustavima i za hranu i za poslove. Grebeni štite obale od erozije i dom su četvrtine svih poznatih morskih vrsta. No, koraljni grebeni su u nevolji: prema najnovijoj studiji, više od dvije trećine koraljnih grebena u svijetu na rubu je propasti … ili je već uništeno.
Izvješće 240 znanstvenika iz 96 zemalja dio je nastojanja diljem svijeta da se prati stanje koraljnih grebena. Ono pokazuje 11-postotni gubitak grebena u dvije godine od prethodnog takvog izvješća.
Clive Wilkinson, koordinator Globalne mreže za monitoring koraljnih grebena i prvi autor izvješća, tvrdi: "Znamo kakvi su problemi. Znamo i kako ih riješiti. Pitanje je samo da se i prihvatimo posla."
Problemi su svugdje – od Perzijskog zaljeva, gdje je uništeno 65 posto koraljnih grebena … pa do oceana južne i jugoistočne Azije koji su izgubili gotovo polovicu svojih grebena. Prema Cliveu Wilkinsonu, u Karibima je šteta još veća: "Jedna nedavna analiza pokazala je 80-postotni nestanak pokrovnog sloja koraljnih grebena u Karipskom moru, zbog bolesti izbjeljivanja, uragana, kroničnog izlovljavanja i drugih faktora."
Godine 1998, vremenski uvjeti kakvi se događaju jednom u tisuću godina, vezani uz fenomen El Ninja, uništili su 16 posto koraljnih grebena u svijetu. Zbog toplijih temperatura oceana, koralji su odbacivali vitalno biljno tkivo i umirali, u procesu koji se zove izbjeljivanje. U izvješću Globalne mreže za monitoring koraljnih grebena kaže se da bi do izbjeljivanja moglo doći i češće u budućnosti zbog rastuće razine ugljičnog dioksida i drugih plinova vezanih uz globalno zatopljavanje u atmosferi.
Među kratkoročnim stresovima koji pogađaju koraljne grebene, prema Cliveu Wilkinsonu, su invazivne vrste, loše gospodarenje zemljom, poljoprivredne i industrijske otpadne vode, te razvitak obalnih područja: "Ljudi sada žele graditi aerodrome na koraljnim grebenima kako bi privukli turiste da dođu gledati te grebene. Ja se samo mogu hvatati za glavu, jer to stvarno ne razumijem."
U izvješću se kaže da vlade, međunarodne agencije, organizacije za zaštitu okoliša, te zajmodavci, moraju zajedno raditi na zaštiti koraljnih grebena. Već sada, Francuska i Švedska preuzele su velike obveze, a Sjedinjene Države podržavaju nastojanja da se zaštite grebeni, kako objašnjava čelnik Nacionalne uprave za pitanja atmosfere i oceana, Conrad Lautenbacher. "U sklopu našeg programa zaštite koraljnih grebena dodijelili smo gotovo 10 milijuna dolara novčane pomoći za znanstvena istraživanja i očuvanje grebena u Sjedinjenim Državama i svijetu. U zadnjih godinu-dvije radimo na ubrzanom postupku stvaranja morskog zaštićenog područja koje bi obuhvatilo čitav sjeveroistok Havajskog otočja i tako zaštitilo najveći izvantropski sustav koraljnih grebena u svijetu."
Zaštita je ključno pitanje, tvrdi Clive Wilkinson i ističe primjer Australije koja trenutno prednjači i postavlja standarde vlastitim programima zaštite Velike koraljne barijere.
