Ujedinjeni narodi sučeljeni su s optužbama o korupciji. Do primanja mita od strane djelatnika svjetske organizacije je došlo – kako se čini - tijekom provedbe programa “Nafta za hranu”, koji je bio dio režima međunarodnih sankcija protiv vlade Sadama Huseina. Skandal je toliko ozbiljan da je u pitanje došao i položaj glavnog tajnika UN-a– Kofija Annana. O krizi na newyorškom East Riveru, gdje je sjedište Ujedinjenih naroda govore dva američka stručnjaka.
Jeffrey Mann, profesor povijesti na sveučilištu Susquehanna u Pennsylvaniji, smatra da je problem u činjenici što “birokracija u Ujedinjenim narodima misli da je važnija nego što u stvari jest.”
"Vrlo je važno da svjetska organizacija ne preraste zadane, ugovorene okvire. Upravo toga smo bili svjedoci prošle godine, kada je Kofi Annan osudio američki angažman u Iraku. UN je u toj situaciji očito ignorirao vlastita ograničenja. Jer, iako se radi o organizaciji koja je svijetu vrlo potrebna, to je ipak ustanova koja treba biti svjesna u kojim okvirima funkcionira."
Jeffrey Mann zato smatra da je prvi korak prema reformi svjetske organizacije – samokritika. Njemu se pogotovo ne sviđa odluka Kofija Annana da ograniči neovisnu istragu korupcije u programu Nafta za hranu.
Robert Howse, profesor pravnog fakulteta Sveučilišta Michigan, međutim ukazuje na političku pozadinu kritika koje stižu iz Sjedinjenih Država. “Neokonzervativci bliski predsjedniku Bushu mogli bi svojom kritikom u potpunosti blokirati reformu svjetske organizacije – koja je u svakom slučaju potrebna” – kaže Robert Howse.
"Reforma će se u Ujedinjenim narodima dogoditi jedino ako je svjetska organizacija pod snažnim pritiskom. Taj pritisak treba doći i iz Sjedinjenih Država. Međutim, mene brine što neki neokonzervativci bliski predsjedniku Bushu žele u potpunosti otpisati Ujedinjene narode. Oni svjetsku organizaciju smatraju beznadnim slučajem, gledaju na nju s prijezirom. Zbog toga, na kraju, unutrašnje reforme u Ujedinjenim narodima neće biti uspješne" - prognozira Robert Howse.
Mnogi su u Americi zamjerili Kofiju Annanu što je američku intervenciju u Iraku nazvao ilegalnom – zbog toga što se nije temeljila na rezoluciji Vijeća sigurnosti. Pitali smo Jeffreya Manna – jesu li pozivi na ostavku Kofija Annana koji stižu iz Amerike, svojevrsna osveta.
Jeffrey Mann: "Ne smeta me što Annan nije podržao rat. Taj stav se mora poštivati; dijele ga mnogi ljudi. Međutim, Annanova izjava da je ovaj rat ilegalan je problematična. Prema članu 52. Povelje UN-a, članice se mogu udružiti u svrhu kraće vojne akcije. Prema tome, Kofi Annan je prekoračio neke okvire. Po mom mišljenju, njegova izjava o navodno ilegalnoj američkoj akciji jednostavno nije točna. Prema tome, da li iz Amerike uzvraćaju Annanu? Naravno. Je li to opravdano? Možda.
Jeffrey Mann podsjeća da je Kofi Annan bio na čelu svjetske organizacije u trenutku kada se dogodio skandal s milijardama dolara, koje su – protivno rezolucijama UN-a – bile isplaćene režimu Saddama Husseina, uz – kako se čini - obilno primanje mita od strane međunarodnih djelatnika. Jeffrey Mann kao i Robert Howse upozoravaju međutim da s pozivima na ostavku glavnog tajnika treba pričekati dok se ne okonča istraga.