Na konferenciji Ujedinjenih naroda o globalnim klimatskim promjenama, koja danas počinje u Buenos Airesu, Sjedinjene Države planiraju staviti naglasak na prilagođavanje klimatskim promjenama.
Američki pregovarač Harlan Watson, koji će prisustvovati konferenciji u Argentini, kaže da će skupom dominirati dva pitanja: sposobnost različitih zemalja da se prilagode promjeni vremenskih prilika, te nastojanja da se smanji otpuštanje stakleničkih plinova. Sjedinjenim Državama je posebno važna rasprava o prilagodbi klimatskim promjenama, ističu američki dužnosnici. Mjere prilagodbe uključivale bi pomaganje drugim zemljama u planiranju upravljanja izvorima vode, poljoprivredom, te obalnim i priobalnim regijama. Proračun predsjednika Busha za 2005. godinu uključuje i gotovo 230 milijuna dolara za međunarodne programe pomoći vezane uz klimatske promjene. Harlan Watson kaže da je važno da se zemlje pripreme za polave, suše i druge vremenske katastrofe.
"Sjedinjene Države su, na sreću, vrlo prilagodljive, ali očigledno postoji veliki interes, posebice u zemljama u razvoju, za ojačavanje njihove sposobnosti prilagodbe bilo na promjenu klime ili na varijabilnost vremenskih prilika."
Međutim, prema riječima Harlana Watsona, Sjedinjene Države se neće uključivati u rasprave oko smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova iza posljednjeg roka koji spominje Protokol iz Kyota, 2012. godine. Štoviše, američki dužnosnik vjeruje da će razgovori u Buenos Airesu postaviti osnove za neke buduće pregovore o ograničavanju ispuštanja takvih plinova, ali da za sada takvih razgovora neće biti. Sjedinjene Države – jednako kao i Australija – odbijaju ratificirati Protokol iz Kyota zbog ograničenja na ispuštanje stakleničkih plinova, koje bi se – tvrde američki dužnosnici – negativno očitovalo na američko gospodarstvo, dok, istodobno, zemlje u razvoju nisu obvezne smanjiti svoje ispuštanje takvih plinova. Umjesto toga, predsjednik Bush je pozvao na dobrovoljno smanjivanje otpuštanja stakleničkih plinova, te na povećano financiranje istraživanja o klimatskim promjenama. Premda su Sjedinjene Države na meti kritika zbog odbijanja ratificiranja protokola, američki pregovarač Watson kaže da američka napore ne treba omalovažavati.
"Pozivam ih da učine isto onoliko koliko i mi: mi trošimo na tehnologiju i znanost daleko više nego bilo tko drugi u svijetu."
Od 1990. godine, dodaje Harlan Watson, Sjedinjene Države su na znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama utrošile oko 23 milijarde dolara, više nego sve druge zemlje svijeta zajedno. Prema proračunskom planu predsjednika Busha, slijedeće će godine gotovo 6 milijardi dolara biti utrošeno na programe istraživanja, kao i na porezne olakšice vezane uz štednju energije. Sjedinjene Države su i najveći financijer aktivnosti u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja danas bilježi svoju desetu obljetnicu. Kako kaže Harlan Watson, značajan napredak postignut je i na planu predsjednikovog obećanja da će američka stopa ispuštanja stakleničkih plinova biti smanjena za 18 posto do 2012, što bi bilo jednako uklanjanju 70 milijuna vozila s američkih autocesta.