Linkovi

'Naoružani narod' - prednosti i rizik (6/12/04) - 2004-12-05


Posjedovanje ručnog vatrenog oružja - raznih vrsta revolvera i pištolja – strogo je regulirano u većini zemalja, no ne i u Sjedinjenim Državama. Zbog čega u Americi gotovo svatko može u trgovini kupiti revolver? Jeffrey Young objašnjava povijest ovog pitanja, kao i suvremene posljedice ovakve liberalne politike.

Kada je 1996. godine jedan umno poremećeni napadač, u jednoj osnovnoj školi u Škotskoj, ubio 16 učenika i njihovog učitelja, britanske su vlasti odmah usvojile strog zakon koji je oštro ograničio pravo privatnih osoba da posjeduju revolver. Kada su pak, tri godine kasnije, dva učenika u Koloradu, u gimnaziji Columbine, iz poluautomatskih revolvera ubili 12 svojih kolega – vlasti u Sjedinjenim Državama su odgovorile tek postavljanjem detektora metala na ulazima u škole.

Ručno naoružanje u privatnom vlasništvu građana u Americi je regulirano drugim amandmanom ustava. Amandman navodi da “građani imaju pravo organizirati se u vlastite naoružane postrojbe – građansku miliciju - koja jamči slobodu države, a vlasti ne smiju kršiti pravo građana da posjeduju i nose oružje.”

Stephen Halbrook, odvjetnik koji često na sudovima brani pravo građana da budu naoružani, kaže da je drugi amandman napisan krajem 18. stoljeća, neposredno pred rat za neovisnost, i bio je reakcija na represiju britanskih kolonijalnih vlasti: "Kako je jačalo nezadovljstvo američkih useljenika protiv Britanaca, kolonijalne su vlasti započele akciju zaplijene naoružanja koje je bilo u privatnim rukama. Ta je akcija Britanaca bila jedan od razloga za izbijanja američke revolucije."

Tekst drugog amandmana američkog ustava i danas je predmet žučnih debata. Oni koji smatraju da privatne osobe ne bi trebale imati pravo posjedovanja ručnog naoružanja, tvrde da drugi amandman jamči pravo kolektivne zaštite građana, ali ne i pravo slobodne kupnje i posjedovanja oružja od strane privatnih osoba. Profesor pravnog fakulteta Sveučilišta Yale, Daniel Kahan objašnjava ove dvije pozicije: "Oni koji se zalažu za kontrolu posjedovanja ručnog naoružanja tvrde da je rasprostranjenost revolvera, pušaka i drugog oružja među građanstvom izravno povezana s visokim stopama kriminala i nasilje uopće. Druga pak strana tvrdi da se naoružani pojedinac može efikasnije obraniti od kriminalaca, te da će kriminala biti manje ako kriminalci znaju da je njihova moguća žrtva – naoružana. Od zločina će tada, naime, odustati na vrijeme."

Ovo posljednje stajalište zastupa i Philip Van Cleave, iz Obrambene Lige naoružanih građana – udruge iz savezne države Virginija. On tvrdi – gdje su građani naoružani, tu je manje kriminala.

Međutim policijske statistike ukazuju na nešto drugo – revolver u većini slučajeva nije sredstvo samoobrane, već oružje kojim se vrši klasično ubojstvo. Od 7700 ubojstava revolverom, koliko ih je 2003. bilo počinjeno u Americi, samo su 163 bila kategorizirana kao “zakonski opravdano ubojstvo”, u samoobrani.

No, lobi vlasnika ručnog naoružanja smatra se jednim od najutjecajnih lobija u Washingtonu, a i na lokalnoj razini. U posljednjih je 15 godina, ovaj lobi potrošio oko 75 milijuna dolara, za promidžbu svojih zakonodavnih ciljeva. Usporedbe radi, protivnici slobodne prodaje i posjedovanja oružja u promociji svojih ideja potrošili su tek 4.1 milijuna dolara.

No, popularnost ručnog vatrenog oružja među Amerikancima nije samo rezultat dobrog lobiranja. Tu je i masovna kultura. Od popularnih western romana i filmova, pa do današnjeg rapa i hip-hopa, oružje je uvijek bilo simbol društvenog statusa i moći – kaže publicist Robert Slotkin. "Popularna nas je kultura na svojevrstan način pripremila da prihvatimo oružje kao normalni dio života. Čak i ljudi koji mu se protive, i oni su svjesni određene privlačnosti revolvera, u kulturološkom smislu."

Robert Slotkin također napominje da je ovaj fenomen izraz američkog individualizma – prava i slobode pojedinca imaju prednost nad pravima države. Amerikanac ne treba čekati da ga od zlikovca brani država – kažu pristaše 'naoružanog naroda'. U svakom slučaju, ova je američka tradicija u suprotnosti s poimanjima u mnogim drugim zemljama.

XS
SM
MD
LG