Na naslovnicama i "New York Timesa" i "Washinton Posta" glavno mjesto zauzima vijest da ministar obrane Donald Rumsfeld, na zamolbu predsjednika Busha, ostaje na čelu Pentagona. Time su riješene i posljednje veće nepoznanice oko sastava kabineta u drugom predsjednikovom mandatu, piše "Post".
Donald Rumsfeld, koji je u dobi od 72 godine najstariji šef Pentagona u američkoj povijesti, vodio je invazije na Afganistan i Irak. Bio je mentor sadašnjem dopredsjedniku Cheneyu u vrijeme administracije predsjednika Geralda Forda, a glavni je zagovornik laganije i brže vojske, što ga često dovodi do konfliktnih situacija bilo s Kongresom, bilo s njegovim vlastitim generalima. Kako podsjeća washingtonski list, neki republikanci smatraju da ga se Bijela kuća ne želi odreći jer smatra da bi time priznala greške u Iraku; drugi, pak, misle da Rumsfeld želi ostati i dalje na čelu sve do poboljšanja stanja u Iraku kako bi, po odlasku, iza sebe ostavio bolje nasljeđe.
Samo nekoliko sati prije potvrde Rumsfeldovog ostanka na čelu Pentagona, ostavku je predao ministar zdravstva Tommy Thompson. Kako izvješćuje "Washington Post", umjesto uobičajenih velikih riječi zahvala kakve se čuju na tiskovnim konferencijama u ovakvim prigodama, Thompson je glavninu svojeg oproštajnog govora posvetio – trovanju hranom. Kako je kazao, niti jedne noći svog mandata nije zaspao bez straha da neće doći do otrovanja masovnih razmjera.
'Nikad neću shvatiti zašto teroriti nisu napali našu opskrbu hranom,' izjavio je ministar zdravstva, dodajući: 'To bi bilo toliko lako … mi i uvozimo dosta hrane sa Srednjeg istoka i bilo bi vrlo lako nešto ubaciti već i prije slanja u Ameriku.' No, on je dodao da pri odlasku još uvijek brine i o pandemiji gripe, jer zemlja za nju nije spremna, s obzirom da Kongres nije adekvatno financirao pripreme.
"New York Times" piše da pad dolara testira živce azijskih bankara. Naime, dok se Amerikanci otiskuju u još jednu sezonu blagdanskog kupovanja, koje će samo i dalje povećavati dugovanja, možda bi se mogli sa zahvalnošću spomenuti japanskih bankara koji isto tako još uvijek kupuju u Americi. Oni, međutim, kupuju vladine sigurnosne papire; japansko ministarstvo financija ima najveći portfolio američkih vladinih sigurnosnih papira u svijetu, vrijedan 720 milijardi dolara. Ne samo Japan, nego i Kina, Južna Koreja i Tajvan, posjeduju velike količine dolara jer Sjedinjene Države redovito mnogo više kupuju u Aziji nego što Azijsci kupuju u Americi. Ti se dolari ponajviše troše na kupovanje američkih vladinih sigurnosnih papira, što pomaže održavanju tečaja dolara.