Je li ishod američkih izbora – i predsjedničkih i kongresnih – samo slučajno prevagnuće republikanaca u inače vrlo izjednačenoj utrci ili je to početak snažne preorijentacije američkih birača i politike prema republikanskim pitanjima – pita se "Washington Post" i nudi odgovore brojnih stručnjaka. Točnije, kako ističe ovaj list, odgovora je vjerojatno isto onoliko koliko i upitanih stručnjaka, jer za svaku teoriju postoji nekoliko mogućnosti interpretacije izbornih rezultata.
No, kako god bilo, piše Post, neke se činjenice ne mogu ignorirati. Prva je da je predsjednik Bush dobio povijesno najveći broj glasova na ijednim predsjedničkim izborima i prvi uspio prijeći magičnu granicu od 50 posto glasova. Drugi povijesno gledano po broju glasova je njegovir suparnik, senator Kerry. Druga činjenica koja bode oči, prema Postu, je značajan pomak nekih tradicionalno demokratskih glasača prema republikancima, a posebice u slučaju izbora predsjednika Busha: on je dobio 42 posto hispaničkih glasova – nasuprot 35 koliko ih je dobio 2000 – te 51 posto glasova bjelačkih žena, kod kojih ranije nikad nije prešao 49 posto.
Među političkim znanstvenicima, kako piše washingtonski list, postoji čitava akademska subspecijalizacija posvećena pitanju preorijentiranja glasačkog tijela. Koncept preorijentiranja odnosi se na velike pomake koji traju duže vrijeme, recimo, radničko-urbana koalicija koju je stvorio Franklin Roosevelt tijekom New Deala, koja je pomogla demokratima da desetljećima dominiraju nacionalnom političkom scenom. Ili, ona novija, dramatična migracija glasača u južnim državama iz solidno demokratskih u predominantno republikanske.
No, vjerojatno će analize o preorijentiranju glasačkog tijela morati malo pričekati, ako je suditi po članku iz "New York Timesa", u kojemu se upozorava da će za plan predsjednika Busha o reformi sustava državnih penzija vlada trebati posegnuti za posudbama. Ali, ne običnim, manjim, nego posudbama koje se – ovisno o procjenama – kreću između stotina milijardi i više bilijuna dolara tijekom slijedećeg desetljeća.
Pitanje je, piše Times, koliko će se biračima dopasti ideja o daljnjem masovnom zaduživanju. Naime, sva ispitivanja raspoloženja građana ukazuju da je njima mnogo važnije smanjivanje duga nego smanjivanje poreza, a uopće im se ne sviđa ideja o zakidanju u povlasticama, koja bi bila ključna za ogromno financiranje reforme državnog mirovinskog sustava.