"New York Times" piše o predstojećem najvećem američkom suđenju za financiranje terorizma. Osumnjičenici – od kojih je jedan vrlo ugledni jemenski šeik – optuženi su za prikupljanje novca za financiranje al-Qaide i Hamasa u – između ostalih – njujorškom Bruklinu, gdje su prikupili, kako tvrdi tužiteljstvo, više od 20 milijuna dolara.
No, čitav slučaj je ovih dana doživio težak udarac o kojemu detalje američka javnost uglavnom nije znala. Ključni svjedok na suđenju, informant FBI-ja, koji je organizirao lažnu akciju doniranja novca optuženicima, prije dva tjedna se prosvjedno zapalio pred Bijelom kućom. Razlozi, prema njujorškom listu, leže u financijskim nevoljama informanta, inače useljenika iz Jemena.
Vukući iza sebe trag sudskih postupaka za utjerivanja dugovanja i nevolja sa ispisivanjem čekova bez pokrića, ovaj je Jemenac uspio od FBI-ja dobiti čak 100 tisuća dolara honorara za akciju hvatanja financijera terorizma – što, kako piše Times, u krugovima agenata se smatra ogromnim honorarom za informanta. No, ni taj honorar nije pomogao, jer su se ubrzo nakupili novi dugovi. Na koncu, isto ono tužilaštvo koje ga je namjeravalo koristiti kao ključnog svjedoka u procesu financijerima terorizma, pokrenulo je protiv njega postupak zbog ispisivanja čekova bez pokrića.
Sada, glavni svjedok leži u bolnici u Washingtonu, s teškim opeklinama i velikom vjerojatnošću da neće svjedočiti na predstojećem suđenju. Njujorški list se pita hoće li uopće tužiteljstvo imati šanse dokazati svoje optužbe bez glavnog svjedoka, koji je, međutim, toliko nepouzdane prošlosti da se ne zna je li gore bez njega ili s njim.
"Washington Post" se bavi lokalnim učinkom pojave koja se vidi u čitavoj Americi – padom broja stranih studenata u Sjedinjenim Državama. Područje Washingtona četvrto je po brojnosti stranih studenata, s njih više od 19 tisuća. No, od 2001, taj broj je opao u prosjeku za 10 posto, a na Sveučilištu American čak za 40 posto. Financijski se manji broj stranih studenata ne odražava samo na sveučilišta, nego i šire: strani studenti potroše godišnje 230 milijuna dolara na sve svoje potrebe, od stanarina do pizza.