Ovaj mjesec elektronika navršava stotinu godina. Doba elektronike bilo je rođeno s jednim britanskim patentom. U našem prilogu više o Johnu Ambroseu Flemingu, izumitelju elektronske cijevi. O njegovom pionirskom djelu bilo je riječi na nedavnom znanstvenom skupu u Los Angelesu.
U studenom 1904. godine, John Ambrose Fleming je predao zahtjev za patentiranje male naprave koju je nazvao 'oscilacijska cijev'. Naprava se temeljila na Edisonovoj žarulji, odnosno metalnoj žičici koja se – kada bi kroz nju bila puštena struja - usijavala u staklenoj kugli iz koje je bio isisan zrak. Kako podsjeća fizičar Fred Dylla, iz Laboratorija Jefferson, u Newport Newsu, u Virginiji, John Fleming je dodao i metalnu pločicu s pozitivnim električnim nabojem, pretvorivši tako žarulju u napravu koja je regulirala protok struje. "I tako je nastalo ono što se u Americi nazivalo 'vakuumska cijev', odnosno dioda. A dioda je postala ishodišna točka elektroničke industrije, temelj radija i radio komunikacija, a, potom, televizije. Dioda je bila osnovni sastavni element svih elektroničkih uređaja sve dok ju nije zamijenio tranzistor".
Tranzistor je razvijen 1947. godine, a nakon njega uslijedio je integrirani krug, odnosno čip, majušni sklop tranzistora na kojemu se temelji moderna elektronika. Diode se još uvijek koriste u nekim električkim spravama, recimo u mikrovalnim pećnicama. I katodne cijevi su još u uporabi kao ekrani mnogih kompjutera i televizora. Ali, većina elektroničkih sprava – od digitalnih satova do kompjutera – danas radi koristeći silicijske čipove.