Među glavnim prioritetima 108. saziva američkog Kongresa bilo je usvajanje zakonskog prijedloga o reformi američkih obavještajnih službi, kako bi se spriječili eventualni budući teroristički napadi. Međutim, taj zakonski prijedlog na kraju nije usvojen. O razlozima za to – više u prilogu Dana Robinsona.
U Kongresu se često čuje da su detalji "vražji posao". To je aluzija na ponekad teške pregovore među zakonodavcima o pojedinim formulacijama u predloženim zakonima. Tako je bilo i s naporima Kongresa da provede preko 40 ključnih preporuka iz izvještaja komisije koja je istraživala terorističke napade na New York i Washington.
Nakon dvije godine javnih i zatvorenih svjedočenja više stotina svjedoka, uključujući bivšeg i sadašnjeg predsjednika, komisija je objavila svoj izvještaj u srpnju. Međutim, pokušavajući primijeniti preporuke komisije, oba doma Kongresa uvela su u proceduru svoje verzije zakonskog prijedloga o reformi obavještajnih službi, kojima se predviđa uspostavljanje dužnosti nacionalnog direktora za obavještajne službe.
Dok je senatski prijedlog, zahvaljujući nezapamćenoj dvostranačkoj suradnji, usvojen velikom većinom glasova, republikanci u Zastupničkom domu dodali su svojoj verziji prijedloga dvije sporne točke, što je dovelo do žučnih pregovora o ujednačavanju dvije verzije. Kako zakonski prijedlog na kraju nije usvojen, predsjednik Bush je ostao bez zakonodavne pobjede, nakon što je poslije izbora govorio o svojem političkom "kapitalu" i jačanju svojeg utjecaja u Kongresu.
"Kada pobijedite na izborima, imate osjećaj da su se ljudi izjasnili i tako pokazali da prihvaćaju vaše stavove. To namjeravam poručiti i Kongresu" - najavio je predsjednik.
Carol Ashley i drugi članovi obitelji žrtava terorističkih napada od 11. rujna 2001. pozivali su predsjednika i Kongres na akciju. "Ukoliko ovaj zakonski prijedlog ne bude usvojen, bit će to zato jer predsjednik nije preuzeo čelnu ulogu u njegovom usvajanju. Taj će zakon poraziti politička birokracija, puna užih interesa i zainteresirana samo da štiti svoj teritorij" - rekla je Carol Ashley.
S obzirom da Senat i Zastupnički dom nisu uspjeli postići kompromis prije izbora, pregovori su došli na mrtvu točku. Na republikance u Zastupničkom domu utjecali su visoki dužnosnici Pentagona, koji tvrde da bi slabljenje kontrole Pentagona nad obavještajnim agencijama pod njegovim "krovom" zakompliciralo dobavljanje vrijednih obavještajnih podataka za američke vojnike u Iraku i drugdje.
Ključni republikanci u Kongresu, pogotovo Duncan Hunter, predsjedatelj Odbora za oružane snage i predsjedatelj Zastupničkog doma Dennis Hastert, podržali su stav Pentagona. "Komisija koja je istraživala terorističke napade na New York i Washington preporučila nam je da pojačamo zaštitu granica, da uvedemo bolje praćenje ljudi koji u zemlju ulaze zakonito ili nezakonito i da budemo sigurni da naše oružane snage imaju sve što im treba za nabavljanje dobrih obavještajnih podataka" - rekao je Dennis Hastert.
Republikanski su čelnici, zbog prigovora nekih zastupnika i pritiska iz Pentagona, na kraju otkazali izjašnjavanje o zakonu o reformama obavještajnih službi. Ministar obrane Donald Rumsfeld odbacio je kao netočna medijska izvješća da je u sukobu s Bijelom kućom, te da je pokušao sabotirati reformu obavještajnih službi: "To uopće nije istina. Nije točno, kao što to u uvodniku tvrdi New York Times, da sam pokušao tako nešto."
Ministar Rumsfeld nije izrijekom podržao sporni zakonski prijedlog, ali je kazao da podržava predsjednikov stav o tome. Pod pritiskom javnosti, oba doma Kongresa zakazala su posebnu sjednicu 6. prosinca, na kojoj će pokušati usuglasiti i usvojiti konačnu verziju zakona o reformi obavještajnih službi.