Linkovi

Čovjek je rođeni trkač na duge staze (24/11/04) - 2004-11-24


Prema jednoj novoj znanstvenoj studiji, ljudi su rođeni trkači na duge staze. Od ligamenata koji funkcioniraju poput opruge, preko specifičnih mišića za trčanje, pa do sposobnosti znojenja, ljudsko je tijelo poprimilo idealan oblik trkača na duge staze prije nekih 2 milijuna godina, tvrde znanstvenici.

Vretenasta, vitka građa pomogla je ranim pripadnicima ljudske vrste da pokriju široka područja u potrazi za raštrkanim plijenom, a vjerojatno se pokazala i odlučujućom prednošću u progonu plijena na veće udaljenosti. "Mi smo prilično bijedni sprinteri, ali smo sjajni na duge staze," kaže Daniel Lieberman, antropolog Sveučilišta Harvard, te dodaje: "Svatko tko redovito joggira može vam potvrditi koliko je ugodno trčati."

Mogu li dvije noge biti bolje za trčanje od četiri? Mogu, a posebice na veće udaljenosti, tvrdi dr. Lieberman i kaže: "Prošle je godine, na različitim maratonima u Sjedinjenim Državama trčalo gotovo 350 tisuća ljudi. Što mislite biste li uspjeli navesti antilopu da trči 50 kilometara? Ili, čimpanzu?"

Što se čimpanzi tiče, u sprintu na sto metara čovjek ih ne može potući, ali oni nikada ne bi trčali maraton, niti bi im se to dopalo, jer im tjelesna građa ne odgovara dugom trčanju, kažu znanstvenici.

Čovjekova tjelesna građa upravo je suprotna. Neke duge tetive mišića na nogama djeluju kao opruge, pružajući sjajan odraz pri trčanju. Iste tetive kod čovjekolikih majmuna su mnogo kraće. Mišić koji čini najveću masu ljudske stražnjice – gluteus maximus – služi gotovo samo za održavanje ravnoteže trupa pri trčanju; pri hodu, to čine neki drugi, manji mišići. Kako dalje kažu znanstvenici, druge anatomske značajke koje su stvorene za trčanje uključuju svodove stopala, te široke zglobne površine u zglobovima noge i stopala.

I gornji dio tijela ima značajke trkača: široka ramena pružaju dobar oslonac rukama, čije zamahivanje pomaže u održavanju ravnoteže; uz to, podlaktice su lagane, pa ih nije teško pomicati naprijed-natrag. Čak su i naše glave opremljene za trčanje: snažan ligament koji se proteže od glave do kralješnice ublažava oscilacije kojima je glava izložena pri svakom odrazu tijela od tla.

I, konačno, čovjekova sposobnost znojenja, s tri milijuna žlijezda znojnica, praktički je bez premca u životinjskom svijetu. Ako se tome doda da ljudsko tijelo nije posebice dlakavo, dolazi se do sjajnog trkača s odličnim mehanizmom hlađenja, ukazuju znanstvenici.

XS
SM
MD
LG