Dio integracijskog posla za Hrvatsku jest i ulazak u različite razvojne programe. No, što znači potpisivanje sporazuma za korištenju 25 različitih programa?
Stavljanjem potpisa na Okvirni sporazum EU i RH o općim načelima sudjelovanja Hrvatske u programima zajednice – potpisivanje je zakazano za danas nakon seansi Unijine trojke i ministara pet država zapadnog Balkana – pokreće se procedura koja će Hrvatskoj otvoriti pristup sredstvima 25 različitih programa EU. Sporazumom se Hrvatskoj omogućuje participacija u programima, daje obaveza sufinanciranja i rada u nadzornim odborima programa u koje je uložen hrvatski novac te status promatrača tamo gdje je zemlja samo korisnik. Uvjeti dobivanja pomoći iz programa u principu su jednaki onima koji vrijede za Unijine članice. Programi, kao takvi, podliježu nadzoru tijela EU što također znači da su i sankcije ravne onim za Unijine države u slučaju da ili europska Komisija, ili Komisijin Ured za suzbijanje nezakonitosti OLAF ili Nadzorni sud Unije otkriju bilo kakve neregularnosti.
Europsko šarenilo lijepo ilustrira članak Sporazuma s obavezom da se tekst sastavlja na svim službenim jezicima, dakle češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litvanskom, mađarskom, nizozemskom, njemačkom , poljskom, portugalskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom. Izuzet je malteški s kojim u Uniji imaju problema jer je tehnički nemoguće zadovoljiti sve prevodilačke zahtjeve u izostanku dovoljnog broja prevoditelja za jezik kojeg koristi samo 400 tisuća stanovnika najmanje Unijine članice. Različitost programa ukazuje kolike su zapravo mogućnost dobivanja solidarne pomoći. 25 programa pokrivaju borbu protiv diskriminacije, nasilja nad ženama i djecom, socijalne isključenosti, potom za zaštitu potrošača.
Programi pokrivaju spektar školovanja od visokoškolskog do stručnog osposobljavanja, razvoj informatičko-komunkacijskih tehnologija, okliš, energiju, ekološku djelotvornost prijevoza tereta. Budući da svaka zemlja financijski participira programima značajan je izbor pravih programa – praksa je naime pokazala da slabe procjene pretvaraju zemlje s najvećim potrebama u velike unosnike a male korisnike pomoći, što se dogodilo Rumunjskoj – ra razliku od Slovenije koja je, zahvaljujući mudroj strategiji uspješno kapitalizirala sve uložene pare.