Američka administracija suočava se s velikim izazovima na polju vanjske politike. Naš izvjestitelj Andre de Nesnera osvrće se na tri glavna pitanja: rat protiv terorizma, situaciju u Iraku, te traganje za trajnim mirom između Izraela i Palestinaca.
Rat protiv terorizma bio je glavni izazov predsjednika Busha u prvom mandatu, a ostat će vanjsko-politički prioritet i i u sljedećih nekoliko godina.
Mnogi stručnjaci se nadaju da će predsjednik potražiti veću međunarodnu sutadnju u nošenju s terorizmom. Čelnik al-Qaide Osama bin Laden još uvijek je na slobodi, a stručnjaci kažu da je potrebna ujedinjena međunarodna zajednica za borbu protiv terorističkih skupina. Oni dodaju da su daljnje nasilje u Iraku i mirno rješenje izraelsko-palestinskog pitanja dva glavna izazova nove Bushove administracije.
Bivši djelatnik Državnog tajništva u čijoj domeni je bio Bliski istok, David Mack, kaže da se predsjednik Bush u Iraku mora fokusirati na razumne ciljeve.: "Administracija se treba usmjeriti na ostvarive ciljeve, one koji su apsolutno neohodni s američkog stajališta kao što su osiguranje da Irak ne postane utočište terorista i da ne nastavi s proizvodnjom oružja masovnog uništavanja. No istodobno treba uvidjeti da su neki drugi postavljeni ciljevi, kao što transformacija čitavog Srednjeg istoka kroz uspostavu moderne demokracije i tržišne ekonomije u Iraku, neostvarivi, barem ne u nekom razumnog vremenskom okviru."
Stručnjaci dodaju da su američki dužnosnici suoleni s istim pitanjima kao i ranije: borbom protiv pobunjenika, uvježbavažnjem iračkih snaga i stvaranjem odgovarajućih uvjeta za provođenje izbora do kraja siječnja. Michael O’Hanlon, vanjskopolitički ekspert instituta Brookings, kaže da će predsjednik Bush u nadolazećim mjesecima morati odgovoriti na pitanje daljnje nazočnosti američkih vojnika u Iraku.
Po pitanju traganja za stalnim mirom između Izraela i Palestinaca brojni stručnjaci vjeruju da predsjednik Bush treba igrati aktivniju ulogu. Jedan od njih je i Lee Hamilton, bivši predsjedatelj Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma Kongresa. "Niti jedan predsjednik ne može eskivirati izraelsko-palestinsku krizu. Predsjednik se povukao tijekom posljednjih godina no ja mislim da niti jedno pitanje ne polarizira odnose između Sjedinjenih Država i islamskog svijeta kao izraelsko-palestinski sukob. Vjerujem da stabilnost u tom dijelu svijeta neće biti uspostavljena bez nekakvog pristupa ili rješenja tom sukobu" - smatra Lee Hamilton.
Stručnjaci dodaju da je palestinski čelnik Jaser Arafat učinkovito izoliran: prvo od strane Izraelaca, potom Amerikanaca, a sada i zbog zdravstvenog stanja. David Mack kaže da Bushova administracija mora iskoristiti priliku i pokušati ponovno oživjeti mirovni proces: "Jaser Arafat je praktično uklonio sam sebe sa scene i ako budemo vještiji i diskretniji po pitanju Arafatovih nasljednika možda možemo pronaći način da podržimo novu generaciju palestinskih čelnika što bi otvorilo veliku prigodu za mirovni proces."
David Mack dodaje da Sjedinjene Države trebaju potaknuti Izrael da poduzme korake kako bi zaživjela vizija o dvije neovisne države, Izraelu i Palestini, koje bi živjele jedna pokraj druge u sigurnosti i miru.