Američki tisak posljednjih dana gotovo jednoglasno potvrđuje da su za republikansku pobjedu na izborima najzaslužniji evangelici, vjernici različitih protestantskih crkvi kojima su etičke vrijednosti iz Biblije glavni putokaz u glasanju.
U Sjedinjenim Državama evangeličkih je glasača nešto manje od 27 milijuna. Za republikanskog predsjedničkog kandidata, Georgea Busha, glasalo je 79 posto tih glasača. Katoličkih je glasača 31 milijun. Više od polovice njih, preciznije 52 posto, također je glasalo za Georgea Busha – piše New York Times.
Analize su i prije izbora pokazivale da se na temelju religioznosti određenog glasača vjerojatno može najpreciznije prognozirati za koga će ta osoba glasati. Ljudi koji redovito idu u crkvu, oni koji su i na druge načine angažirani u vlastitoj vjerskoj zajednici, građani koji se redovito mole bogu – oni su u pravilu glasali za Georgea Busha. I to bez obzira radi li se o protestantima ili katolicima – pokazuju statistike koje objavljuje New York Times.
Na ovim su izborima ti - od prosjeka možda pobožniji Amerikanci - imali razloga za glasanje. Legalizacija istospolnih brakova – tema je o kojoj se već mjesecima dosta govori. Pobačaj – koji je u Americi legalan već gotovo 30 godina – i danas predstavlja svojevrsnu “crvenu krpu” za mnoge vjernike. Tu su i pitanja legalnosti molitve u državnim školama te zakonska regulacija pornografije. Iako se urbanijoj populaciji ova pitanja možda čine marginalnima, na Jugu i Zapadu ove zemlje ova je problematika itekako bitna – piše Washington Post.
George je Bush na biračka mjesta doveo 4 milijuna evangelika više nego na izborima 2000. godine - i u tome je ključ njegove pobjede. Uvjerljiva pobjeda republiaknskih kandidata je – kako opisuje članak u Washington Postu – posljedica discipliniranog i sustavnog rada na terenu. Aktivisti iz vjerskih zajednica dobro su pročešljali registre birača, pronašli i posljednjeg koji bi možda mogao osjećati naklonost za njihov program te ga kontaktirali. Organizirane su tisuće panela, dobrotvornih akcija, donatorskih večera na kojima se objašnjavala važnost glasanja za republikanske kandidate.
“Vjerski lobi” je organizirao i pravna savjetovališta za svećenike – piše Washington Post. Zbog strogih zakona koji zabranjuju izravnu političku propagandu u crkvi, svećenici su znali da ne mogu s oltara poimence podržati određenog kandidata, ali su bili svjesni da im zakon dopuštena da govore o etičkim vrijednostima, o općem značenju predsjedničkih izbora, te da svojim vjernicima savjetuju da glasuju u skladu sa svojom savješću.
Bostonski dnevnik Christian Science Monitor piše da će se novostečena odnosno ponovno potvrđena snaga evangeličke zajednice najviše osjetiti u imenovanju saveznih sudaca, pogotovo novih članova Vrhovnog suda. U američkom pravnom sustavu, koji se temelji na engleskom običajnom pravu, uloga suda u intepretaciji zakona je veća nego u državama kontinentalne Europe, tako da se može dogoditi da buduća konzervativna većina u Vrhovnom sudu pobačaj proglasi neustavnim – iako je prije tridesetak godina isti sud pobačaj ozakonio.
Od predsjednika se očekuje da imenuje suce koji se protive pobačaju, istospolnim brakovima, istraživanjima na matičnim stanicama, te suce koji dopuštaju veću nazočnost vjere u javnom životu – piše Christian Science Monitor. “Iako je pozvao na međustranačku suradnju i premošćivanje razlika, Georgeu Bushu će biti jako teško ignorirati želje konzervativnih evangelika, grupe koja je najzaslužnija za njegov drugi mandat” – zaključio je kolumnist Washington Posta William Raspberry.