Linkovi

U žarištu - 'države bojišnice' (2/11/04) - 2004-11-02


Ankete pokazuju da su današnji predsjednički izbori iznimno neizvjesni. Jim Malone je za mišljenje o tome što se može očekivati upitao trojicu istaknutih američkih stručnjaka.

Anketa tvrtke Gallup pokazuje da i Bush i Kerry mogu računati na po oko 49 posto podrške. Predsjednik Bush računa na dobar odaziv republikanaca, prvenstveno onih koji vjeruju da je vlada bila uspješna u ratu protiv terorizma. Senator John Kerry naglašava da će se – ako bude izabran – još uspješnije boriti protiv terorizma, ali da neće zaboraviti niti aspiracije srednje klase, pogotovo kada je u pitanju ekonomija, obrazovanje i zdravstvena zaštita. U vezi borbe protiv terorizma, ankete pokazuju da Amerikanci imaju više povjerenja u Georgea Busha. Kada su u pitanju domaće teme – poput zapošljavanja ili zdravstva - onda je Kerry u prednosti, dok su u vezi Iraka Amerikanci ravnomjerno podijeljeni.

"Gotovo svaka anketa pokazuje da Bush uvjerljivo vodi kada je u pitanju borba protiv terorizma. John Kerry ponovno vodi kada je u pitanju riješavanje problema koji su povezani s ekonomijom. Za Kerryja je vrlo važno da uspostavi tu ravnotežu, kako bi bio kompetitivan u predsjedničkoj utrci" - kaže Karen Bowman, iz konzervativnog Instituta American Enterprise u Washingtonu.

Posljednje tjedne izborne kampanje Bush i Kerry su proveli gotovo isključivo u nekoliko takozvanih “neodlučnih” saveznih država, u kojima je rezultat izbora zaista neizvjestan – na Floridi, u Ohiou, Iowi, Wisconsinu, New Hampshireu i New Mexicu. Za veliku većinu ostalih saveznih država uglavnom se “zna” kako će glasati – pokazuju ankete – naime, jedan od kandidata ima uvjerljivo vodstvo već mjesecima.

Ovaj fenomen objašnjava Larry Sabato, politolog sa Sveučilišta Virginije. "Četrdeset od ukupno pedeset saveznih država već je odlučilo kako će glasati – pokazuju ispitivaja javnog mnijenja. To već sada sa sigurnošću možemo reći. Prema tome, predsjednički izbori se u stvarnosti svode na to što će se dogoditi u desetak preostalih država, koje imaju manje od deset posto ukupnog stanovništva."

Svaka savezna država ima određen broj elektora, u skladu sa brojem stanovnika. U svim saveznim državama osim Mainea i Nebraske, kandidat koji osvoji takozvanu jednostavnu većinu dobiva sve elektorske glasove iz te države. Na nacionalnoj razini, elektora je 538 – za osvajanje Bijele kuće potrebno je prikupiti 270 elktorskih glasova.

Amerika je oštro podijeljena; podijeljena će i ostati – bez obzira na ishod današnjih izbora. Stephen Wayne, profesor povijesti na Sveučilištu Georgetown, autor je mnogih znanstvenih radova o američkim izborima. "Bilo tko da postane predsjednik, teško će mu biti premostiti podjele. Već dugo nemamo stranku koja zaista dominira na nacionalnom planu. Sve dok su republikanci i demokrati otprilike jednaki po jačini, i sve dok stranke pokušaju pridobiti mali broj neodlučnih glasača – ove će unutrašnje podjele u zemlji biti vrlo izražene."

Nakon kontroverznog ishoda prošlih predsjedničkih izbora, kada je na Floridi George Bush pobijedio s tek nekoliko stotina glasova razlike, obje su stranke pojačale napore u mobilizaciji glasača, pogotovo onih koji glasuju prvi put. U 23 savezne države uvedena je i mogućnost ranijeg glasanja, kako bi se izbjegle gužve. Međutim, i demokrati i republikanci očekuju probleme u prebrojavanju glasova. Zbog toga se u nizu saveznih država gdje je ishod izbora neizvjestan već sada nalaze tisuće odvjetnika koji su spremni na pravno-sudsku bitku o legitimnosti izborne pobjede u određenom izbornom okrugu. Zbog toga, moguće je da večeras još uvijek nećemo znati tko će u sljedeće četiri godine biti stanar Bijele kuće.

XS
SM
MD
LG