U Rimu je potpisan prvi ustav Europske unije. Čelnici 25 država članica potpisali su povijesni dokument u istoj odaji u kojoj su 1957. potpisani dokumenti o osnivanju unije nekoliko zapadno-europskih država. Prema ustavu, kolektivno predsjedništvo zamijenio bi predsjednik Unije, koji bi služio višegodišnji mandat – umjesto sadašnjeg polugodišnjeg. Također predviđa se i proširenje ovlasti parlamenta, kako bi se Unija efikasnije uhvatila u koštac s zajedničkim problemima poput ilegalnog useljavanja. Da bi stupio na snagu, ustav mora biti ratificiran u lokalnim parlamentima u roku od tri godine. Najmanje devet država članica najavilo je i održavanje referenduma o ovom ustavu.
Europa je dobila potpise na ustav s čim počinje teži i možda čak neizvjesniji dio posla, ratifikacija. Kako iz Bruxellesa javlja Lada Stipić – Niseteo, čenici 25 država članica Europske Unije na prigodnoj su svečanosti u Rimu potpisali tekst europskog ustavnog sporazuma, dokumenta koji će – barem tako optimistički računaju svi koji su sudjelovali u iscrpljujućem procesu osmišljavanja sadržaja – biti dovoljno dobar okvir nesmetanog rada Velike Europe idućih pola stoljeća.
Ceremonija potpisivanja precizno je priređena, s mnogo simbola, od cvjetnih aranžmana u obliku europskih zvjezdica do takvih finesa kao što su nalivpera od platine i drveta kojima je ustav potpisivan i, naravno, neizbježne Beethovenove Ode radosti, europske himne. Na završno poglavlje ustava svoje su potpise stavili i lideri kandidatskih zemalja - Bugarske, Rumunjske i Turske. Ove su zemlje kao promatrači participirale procesu krojenja dokumenta.
Hrvatskom je izaslanstvu predvođenom premijerom Sanaderom pripao drugačiji zadatak, predavanje izjave da će Hrvatska prihvatiti ustavni sporazum.
Iako je velik dio posla završen (dobrim dijelom zahvaljujući mudrom radu irskog Predsjedništva Unijom) najteže tek predstoji: u devet od 25 članica ustav će ratificirati parlamenti, u ostalima će se izjašnjavati građani referendumom.
Uz poruke da Europa ulazi u novo razdoblje građanima 25 država iz Rima je odaslat apel da podrže ustav. Prvi referendum na rasporedu je 20. veljače iduće godine u Španjolskoj. Očekuje se da se kampanja približavanja značaja ustavnog zakona u mnogim zemljama pretvori u raspravu o budućnosti Europe. Specijalisti za europsko pravo upozoravaju da bez novog ustava na snazi nema niti nastavka proširenja budući da važeći dokument, Sporazum iz Nice regulira rad Unije 27 članica, dakle s Bugarskom i Rumunjskom unutra.
Tehnički, Hrvatska može ući u Uniju tek s novim ustavom na snazi.
Skup 25 lidera Unije poslužio je za razmjenu informacija o sudbini nove europske Komisije. Sam je predsjednik Komisije Barroso najavio izmjenu kandidata za povjerenike, vjerojatno četiri i sam se obavezao da s novim imenima izađe za dva tjedna. Interesanto je da nitko ne govori o krizi, ovo je tek normalan dio demokratskog procesa usaglašavanja i traženja najboljih, komentirao je primjerice njemački kancelar – čime se tumači i odluka nizozemskog Predsjedništva Unijom da odustane od sazivanja vanrednog summita.