U trećoj, i posljednjoj predsjedničkoj debati, i predsjednik Bush i senator Kerry govorili su o važnosti vjere u svakodnevnom životu i o njenom utjecaju na odluke koje donose.
John Kerry je katolik; George Bush sebe opisuje kao novoobraćenog kršćanina. Njihovi se stavovi razlikuju po mnogim pitanjima, ali oba se kandidata slažu u jednome - da je vjera vrlo važna.
"Odgojen sam kao katolik. Bio sam ministrant. Svjestan sam da vjera igra važnu ulogu u cijelom mom životu."
"Vjera i molitva mi daju snagu i mir u burnim vodama predsjedništva."
U posljednjoj predsjedničkoj debati, vjeri je posvećeno dosta vremena. To nije iznenadilo političku analitičarku Karlyn Bowman, koja smatra da je vjera oduvijek igrala vaznu ulogu u američkoj politici. Karlyn Bowman analizira političke trendove i javno mnijenje za Institut American Enterprise.
"Mislim da su brojke prilično konzistentne. Javnost dobro prihvaća predsjednika koji je religiozan, koji ima duboka vjerska uvjerenja. Jedna se stvar, medjutim, tijekom vremena, u nasoj politici promijenila, a ta promjena je vrlo vazna. Prije je jako vazno bilo kojoj vjeri kandidat pripada, danas je najvažnije koliko je on, u kojoj mjeri, religiozan."
Prema mišljenju naše sugovornice, ljudi žele kandidata s jakim moralnim načelima, koji će na temelju njih donositi ispravne odluke. Leonard Steinhorn, profesor sa Sveučilišta American, ovdje, u Washingtonu, kaže da mnogi glasači vjeruju da se iz komentara kandidata o vjeri može razlučiti mnogo toga o samom kandidatu.
"Vjerske vrijednosti postaju sredstvo za dešifiriranje kandidatovog karaktera. Ljudi su naviknuli ocjenjivati kandidate na temelju vjere."
Vremena su se znatno promijenila od 1960, kada je John Kennedy bio prvi katolički kandidat za predsjednika. Tada su se mnogi pitali hoće li vjera previše utjecati na njega u donošenju odluka. U ovogodišnjoj predizbornoj utrci, neki crkveni velikodostojnici protive se Johnu Kerryu, jer on podržava pravo na pobačaj. Kerry je odgovorio na ove kritike u trećoj debati.
"Poštujem njihove stavove. Ja sam katolik i odrastao sam poštujući takve stavove. No, ne slažem se s njima, kao što se ne slažu ni mnogi drugi. Ne vjerujem da bi trebao svoju vjeru nametnuti drugima - zakonom."
Katolici su važan blok glasača u Sjedinjenim Državama. Predsjednik Bush je, međutim, bliži hijerarhiji katoličke crkve nego Kerry, zbog svojeg protivljenja pobačaju. No, i među američkim katolicima ima mnogo razlika, te oba kandidata naglašavaju da sve vjere treba podjednako poštivati. Predsjednik nije govorio izravno o kršćanstvu, nego o osnovnim učenjima koja čine jezgro svih religija.
"Ne želim svoju vjeru nametati nikome drugome. No, kada donosim odluke, držim se načela, a ona proizlaze iz onoga tko sam ja i sto sam."
Leonard Steinhorn kaže da izjave dvojice kandidata o vjeri odražavaju stvarno raspoloženje javnosti.
"Mislim da su o vjeri govorili na dostojan način. U pluralističkom društvu, nitko ne smije drugima nametati svoje vjerske stavove. U suprotnom, naše bi se društvo pretvorilo u nešto posve neprihvatljivo."
Politički analitičari kažu da je američko društvo oduvijek bilo religiozno i da je dijalog o vjeri uvijek bio dio javnog života u Sjedinjenim Državama.