Prošlog je četvrtka, uoči prvih objava dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada, održana i svečanost proglašenja dobitnika nagrada za istraživanja i djelatnosti koje je - kako se kaže u obrazloženju - nemoguće ponoviti ili - točnije - koje bi bilo bolje da se nikada ni nisu dogodili. Riječ je o iG Nobelovim nagradama.
Neka znanstvena istraživanja, izumi, ekonomske teorije ili prakse, kao i literarna ostvarenja prava su antiteza svoje vlastite svrhe. Barem tako misle znanstvenici Sveučilišta Harvard - među njima i mnogi bivši nobelovci - koji od 1991. godine dodjeljuju iG Nobelove nagrade u istim kategorijama u kojima se proglašavaju Nobelove nagrade, ali, po potrebi dodaju i druge kategorije. Termin 'neponovljiva' odnosno 'bolje da se nisu ni dogodila' istraživanja prilično dobro ilustrira prošlogodišnji slavodobitnik na polju fizike, rad pod naslovom "Analiza sila potrebnih za vučenje ovaca preko različitih terena", koji je ekipa australskih znanstvenika objavila u časopisu "Applied Ergonomics".
Ovogodišnji iG nobelovci, kojima su nagrade uručili pravi nobelovci, nimalo ne sramote svoje prethodnike: na polju medicine, nagrada je pripala znanstvenicima s tri američka sveučilišta za rad naslovljen "Učinak country glazbe na samoubojstva", objavljen u časopisu "Social Forces". Fiziku je osvjetlalo istraživanje, objavljeno u časopisu "Biological Cybernetics", pod naslovom "Koordinacijski modusi multisegmentalne dinamike vrćenja hula-hoopa".
Ig nobelova nagrada za kemiju otišla je tvornici Coca Cola - njezinoj britanskoj podružnici - za korištenje napredne tehnologije u flaširanju vode iz Temze, nadjevanju imena 'Dasani' svom proizvodu, te, potom, njegovom hitnom povlačenju iz prodaje zbog opasno velike količine bromata. Vrijedi dodati da su bromati nastali kao rezultat Coca-Colinog procesa ozoniranja vode - sama riječna voda uopće nije imala bromate, otrovne soli elementa broma.
Higijenom prehrane bavi se i istraživanje nagrađeno na polju javnog zdravstva, nastalo pod okriljem čikaške poljoprivredne škole, a posvećeno znanstvenom vrednovanju pravila 'pet sekundi'. Za one koji ne znaju, radi se o uvjerenju da hrana koja padne na pod neće biti onečišćena mikrobima ako ju se uspije podignuti i pojesti u roku od pet sekundi. Među rezultatima tog istraživanja vrijedi istaknuti da žene češće jedu s poda nego muškarci, da se bombone i slatkiše mnogo češće pokupi i pojede nego cvjetaču i prokulice, da su - s mikrobiološkog gledišta - podovi čikaške poljoprivredne škole nevjerojatno čisti, te da pet-sekundno pravilo ne vrijedi ni 'prebijenog boba'.
IG Nobelova nagrada za ekonomiju potpada u sferu trenutno akutnog problema 'outsourcinga' odnosno izvoza radnih mjesta u Aziju, gdje je radna snaga mnogo jeftinija nego u zapadnim zemljama. Dobitnik IG-a za 2004. je - Vatikan, za 'outsourcing' svojih vjerskih službi u Indiju. Naime, zbog manjka svećenika, mise zadušnice za potrebe katolika iz zapadnih zemalja održavaju se u - Indiji. Popise imena u Bangalore, Delhi, Bombaj i drugdje šalje - bilo emailom ili klasičnom poštom - izravno Vatikan.
Dobitnika ima još mnogo, ali, vrijedi spomenuti, nitko od njih nije nesretan zbog svoje ne baš prestižne nagrade. Često se upravo IG pokazuje blagoslovom za nečiji dugogodišnji predani rad. Kao što su rekli dobitnici IG-a za javno zdravstvo od prije par godina - nagrađeni za svoj članak "Propast zahoda u Glasgowu" - od više od 80 znanstvenih radova, koliko su ukupno ponaosob objavili autori tog izvješća, dobitnik IG-a im je jedini donio ikakav publicitet.