Linkovi

Rohatinski: MMF nije posebno zabrinut zbog hrvatskog vanjskog duga (4/10/04) - 2004-10-04


U Washingtonu je završeno godišnje zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, kojem je nazočilo i hrvatsko izaslanstvo. Nakon sastanaka s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke, ministar financija Ivan Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski održali su konferenciju za novinare.

Razgovori s Međunarodnim monetarnim fondom protekli su, kako kažu u hrvatskom izaslanstvu, u pozitivnom ozračju i međusobnom razumijevanju oko ciljeva stand by-aranžmana, a to su smanjenje deficita platne bilance i vanjskog duga. Ministar financija Ivan Šuker: "Predstavnike MMF-a smo izvjestili o performance kriterijima krajem kolovoza s ocjenom da smo sve kriterije iz stand-by aranžmana, prema pokazateljima, najvjerojatnije ispunili krajem rujna, i s prihodovne i rashodovne strane. Prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći šest posto, a rashodovna strana je na godišnjoj razini od 74 posto. Dakle, u granicama planiranoga,"

MMF je krajem kolovoza upoznat sa stanjem hrvatskog vanjskog duga koji je, prema riječima guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, nešto veći od limita utvrđenog u Stand-by aranžmanu. Rohatinski je dodao da je bitno istaknuti da se vanjski dug u srpnju i kolovozu znatno usporio. Hrvatska narodna banka, rekao je Rohatinski, poduzela je mjere za destimuliaciju dodatnog zaduživanja banaka u inozemstvu. Ostaje otvoreno pitanje zaduživanje tvrtki i to pitanje će biti razmotreno s misijom MMF-a krajem listopada. Ako se ocjeni da taj dio vanjskog duga brže raste onda će HNB poduzeti odgovarajuće mjere, tvrdi Rohatinski.

Prema podacima s kraja kolovoza hrvatski vanjski dug iznosi 21 i pol milijardu eura, odnosno 79 posto procijenjene vrijednost bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu. Cilj je bio da se dug stabilizira na razini iz svibnja, odnosno na 76 posto društvenog bruto proizvoda, a danas je nekih 700 milijuna eura veći. MMF, prema riječima guvernera Rohatinskog, nije pokazao posebnu zabrinutost za stanje duga, uvažavajući činjenicu da se on usporava.

Ministarstvo financija je informiralo MMF i o procesu izrade proračuna za 2005. godinu te je iznjelo da je cilj proračunski deficit od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Od bilateralnih susreta izdvajamo sastanak s ministricom financija Bosne i Hercegovine Ljerkom Marić na kojem se razgovaralo u o uvođenju poreza na dodatnu vrijednost u toj zemlji što bi, kaže ministar financija Ivan Šuker, trebalo poboljšati stanje hrvatske državne blagajne.

"Ono s čim nismo zadovoljni u našem proračunu za prvih devet mjeseci je prihod od trošarina, prije svega na naftne derivate i duhanske prerađevine. Dakle, BiH bi od sljedeće godine trebala uvesti PDV, pitanje je hoće li to biti od 1. siječnja, ili od 1. lipnja, kad će to tehnički u mogućnosti provesti, i također imaju namjeru povećati trošarine i onda će se vjerojatno smanjiti šverc cigareta iz BiH u Hrvatsku," kazao je ministar Šuker.

U razgovorima s predstavnicima Međunarodne banke za obnovu i razvoj dogovoren je nastavak pripreme Strategije pomoći (CAS) koja bi Hrvatskoj, prema preliminarnim podacima, u iduće četiri godine omogućila milijardu do milijardu i pol dolara zajmova te dodatnu pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazak u Europsku uniju. S Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj razgovaralo se i o pripremi takozvanog PAL zajma. Pregovori o tom zajmu vodit će se najverojatnije u studenom, a do tada bi se trebala iskristalizirati područja reformi koje Vlada namjerava provesti.

XS
SM
MD
LG