Predsjedničke debate, koje prenosi televizija, često su igrale ključnu ulogu u ishodu predsjedničkih izbora u modernoj američkoj povijesti.
Televizijske predsjedničke debate su relativno novi izum u povijesti američkih predizbornih kampanja. Prva je održana 1960. između demokrata Johna Kennedya i republikanca Richarda Nixona. Kennedyjev mladenački izgled i samouvjerenost pridobili su publiku. Za razliku od njega, Nixon se obilno znojio i izgledao je kao da ga nešto boli.
Mnogi stručnjaci vjeruju da je ta debata bila odlučujući faktor u tijesnoj pobjedi Johna Kennedya na izborima. Tako misli i stručnjak za predsjedničku politiku Stephen Hess s Instituta Brookings ovdje u Washingtonu.
"Na primjer, u prvoj televizijskoj debati, Nixon je bio daleko poznatiji i iskusniji kandidat, ali je samouvjerenost Johna Kennedya uvjerila mnoge da je upravo on pravi izbor," rekao je.
Sljedeća televizijska predsjednička debata održana je tek 16 godina kasnije, 1976. U drugoj od tri debate te godine, predsjednik Gerald Ford, koji se natjecao za drugi mandat protiv demokrata Jimmya Cartera, izrekao je rečenicu koja će skupo koštati na dan izbora: "U Istočnoj Europi nema nikakve sovjetske dominacije, niti će je ikada biti pod mojom administracijom."
Taj gaf predsjednika Forda možda ga je koštao pobjede na izborima. Četiri godine kasnije, predsjednik Carter vodio je tijesnu predizbornu utrku protiv republikanca Ronalda Reagana, koja je promijenila tok tek kada je njegov suparnik postavio retoričko pitanje: "Je li vam sada bolje nego što vam je bilo prije četiri godine?"
Odgovor na to pitanje bio je, izgleda, negativan, jer su naknadne ankete pokazale naglo jačanje popularnosti Ronalda Reagana među biračima u posljednjim tjednima kampanje.
Predsjedničke debate obično privlače milijune gledatelja, koji žele bolje upoznati dvojicu kandidata prije samog dana izbora. Nekada je najvažnije ne ono što kandidati kažu, već što učine. Na primjer, u jednoj od debata 1992, predsjednik Bush stariji pogledao je na sat, što je pojačalo uvjerenje da nije u dodiru s prosječnim Amerikancima. Četiri godine kasnije, njegov sin, guverner Teksasa George Walker Bush održao je tri debate s tadašnjim demokratskim dopredsjednikom Alom Goreom, kojeg su svi smatrali iskusnijim govornikom. Ipak, unatoč neiskustvu, pridobio je publiku, što mu je, smatraju mnogi, kasnije pomoglo na biralištima.
Politički stručnjak Larry Sabato sa sveučilišta Virginije smatra da bi i ove godine debate mogle igrati ključnu ulogu na izborima.
"Debate u pravilu nisu jako važne. No, ova godina bit će izuzetak, jer je predizborna utrka vrlo tijesna i oba kandidata moraju pokrenuti svoju bazu, ali i privući dodatnih dva do tri posto neopredijeljenih glasača. A upravo takvi glasači prate debate," kaže profesor Sabato.
Senator Kerry se nada da će nakon debate smanjiti predsjednikovu prednost u anketama. No, oba kandidata su prilično uspješna u debatama, pa je ishod dolazeće tri debate teško predvidjeti.