Predsjednik George Bush i demokratski predsjednički kandidat, senator John Kerry do sada su za svoje predizborne kampanje prikupili ukupno 475 milijuna dolara. Kada se uzmu u obzir i sredstva koje su prikupile njihove stranke, te razne lobističke organizacije, donacije za ovogodišnju predizbornu utrku mogle bi, vjeruju upućeni, prijeći milijardu dolara.
Za svake predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama skupi se i potroši više nego za prethodne. Anthony Corrado, analitičar washingtonskog Instituta Brookings i profesor političkih znanosti na koledžu Colby u Maineu, kaže da će do izbora 2. studenoga, predsjednik Bush i senator Kerry ukupno potrošiti oko 650 milijuna dolara. To je dvostruko više nego što su na prethodnim izborima potrošili George Bush i Al Gore. "Otkrili smo da su kandidati samo dio tog procesa. U predizborne utrke mnogo ulažu i političke organizacije povezane s jednom od stranaka, koje pokušavaju pomoći u izboru "svojeg" kandidata, a tu su i same stranke, koje troše novac s istim ciljem".
Rekordne svote troše se i na predizborne utrke za mjesta u Senatu i Zastupničkom domu. Ove godine bi na predsjedničke i kongresne izbore moglo biti utrošeno preko tri milijarde dolara. Anthony Corrado kaže da su američki glasači ove godine vrlo podijeljeni, što dodatno potiče priljev sredstava u izborne stožere. "Glasači vjeruju da su ovogodišnji izbori vrlo važni, da će onaj tko pobijedi, uvelike oblikovati američku politiku u godinama koje dolaze".
Za razliku od prethodnih, velik dio sredstava za ovogodišnju predizbornu kampanju dolazi kroz male donacije pojedinaca. Thad Kousser, docent političkih znanosti na Sveučilištu Kalifornije u San Diegu, kaže da se ova pojava može pripisati velikom interesu za izbore i promjenama zakona o financiranju političkih kampanja. "Jedan od rezultata posljednjeg kruga reforme financiranje političkih kampanje jest da pojedinci više ne mogu davati velike donacije strankama i tako na neki način utjecati na ishod kampanja. To je pak natjeralo stranke i kandidate da počnu prikupljati male donacije. Demokrati su povećali deset puta broj donatora koji su im dali donacije manje od 200 dolara".
Radnički sindikati, korporacije i političke organizacije također primaju novčane priloge pojedinaca za svoje lobističke skupine, no u tome moraju biti prilično oprezne. Naime, prikupljena sredstva mogu koristiti za registraciju glasača, slanje pismenih pošiljki glasačima putem pošte, te za televizijske i radijske predizborne poruke. No, ne mogu dati novac izravno kandidatima, niti političkim strankama. Anthony Corrado iz Instituta Brookings kaže da predsjednički kandidati također troše sredstva na pismene pošiljke glasačima, no da 40 do 50 posto njihovog predizbornog "budžeta" odlazi na reklamiranje. "U predsjedničkoj predizbornoj utrci, na televizijske reklame je već utrošeno oko 200 milijuna dolara, a pred opće izbore bit će vjerojatno utrošeno još oko stotinu milijuna".
U Americi se na političke kampanje troši znatno više nego u drugim zapadnim demokratskim zemljama – kaže Paul Herrnson, direktor Centra za američku politiku pri sveučilištu Marylanda. On ističe da postoji niz razloga zbog kojih su američke predsjedničke predizborne utrke tako skupe. "Prvo, predsjednički kandidat vodi vlastitu predizbornu kampanju, koja je koncentrirana oko samog kandidata. No, tu su i kampanje koje se financiraju iz privatnih izvora. Uz to, kampanje su posebno skupe i zato jer je vrijeme na televiziji skupo. U većini drugih zapadnih zemalja, političke stranke i njihovi kandidati besplatno dobivaju vrijeme u medijima".
Prema političkim analitičarima, na izborima obično pobjeđuju kandidati koji skupe najviše novca. Naravno, kandidat s platformom koja je biračima najprihvatljivija može poraziti manje atraktivnog kandidata, no i u tom slučaju debela lisnica nije na odmet.