Tajna odgovora na pitanje:"Zašto je Hrvatskoj odobrena pomoć za čak tri ekološka projekta?" leži u dobroj pripremi i planiranju, u potpunosti usklađenima s europskim uzusima, kao i spoznaji što je potreba, a što je pri tome prioritet.
Hrvatska se u Uniji još uvijek vodi kao «treća zemlja». Ona je iz sredstava programa LIFE, namijenjenog ekološkom unapređivanju, dobila skoro milijun eura. Interesantno je (i naravno znakovito) da je nositelj projekata u Hrvatskoj nadležno ministarstvo, dakle Ministarstvo okoliša, dok u drugim zemaljama skupine poslove uglavnom vode privatne tvrtke. Način na koji su dobivena sredstva ukazuje na značaj pripreme i potvrđuje znanu tezu da u proračunu Unije uvijek ima dovoljno sredstava – samo ih treba znati dobiti i potom iskoristiti slijedeći Unijinu složenu proceduru. Uspjeh u dobivanju pomoći realizaciji projekata obećavajući je i za druge grane koje će u dolazećim godinama imati pristup Unijinim fondovima solidarnog razvoja, naravno, zadovolje li uvjete.
Inače, pretpristupna strategija - dokument na kome će se temeljiti i oblikovanje pomoći Unije Hrvatskoj, u završnoj je fazi izrade i biti će objavljen 6. listopada. Ekologija je inače jedino područje gdje Hrvatska treba više od srednjoročja kako bi u potpunosti dostigla europske standarde – sudeći po Komisijinom avisu ili mišljenju o spremnosti Hrvatske za pregovore o članstvu. Dakle, nešto manje od pola milijuna Eura osigurano je pripremama poboljšanja sustava tretmana otpadnih voda. Provedbu obaveza Hravtske u iz Kyoto protokola, smanjenja emisije stakleničkih plinova, Unija će podržati sa 368 tisuća eura. Treći projekt pokriva rijeku Muru, vrijedan je 219 tisuća eura i skrojen je kako bi zaštitio okoliš rijeke. Ističem da su sredstva pomoći na raspolaganju zemljama ukoliko je solucija problema u interesu Unije, potpomaže li ona održivom razvoju i, naravno, nudi li rješenja za najveće probleme okoliša. Unijino sufinanciranje projekata ide do 70 posto cijene tehničke podrške njihovoj reaalizaciji.