Američki tisak komentira krvavo razriješenje talačke krize na jugu Rusije, u kojem su – prema izvješćima – poginule više od 322 osobe. Ruski su specijalci – kako se čini - bez mnogo planiranja prodrli u školu gdje su sa stotinama zarobljenika bili zabarikadirani čečenski ekstremisti. Rezultat je poznat: kao i u “oslobađanju” talaca u jednom moskvskom kazalištu prije dvije godine, uz nekolicinu otmičara u pucnjavi je poginulo više stotina talaca.
"Svaki roditelj shvaća bol s kojom su se sučelili roditelji u Beslanu" – piše dnevnik Washington Post. “Važno je da američka vlada izarazi solidarnost s Rusijom te pomogne u hvatanju odgovornih za ovaj teroristički napad.” Iako se ovakvo barbarstvo ne može ničim opravdati, okrutno rusko ponašanje u Čečeniji, pogotovo masovna kršenja ljudskih prava, pridonijeli su ovakvoj situaciji. Iako je od ruskog predsjednika u ovom trenutku teško očekivati popustljivost, stabilan mir će se postići jedino ako Moskva stupi u pregovore o političkom statusu Čečenije s umjerenim separatističkim vođama – piše washingtonski dnevnik.
Dnevnik New York Times daje duži pregled čečensko-ruskog sukoba, koji seže u razdoblje od posljednjih 200 godina. 1944. Staljin je čitavu čečensku populaciju – zbog navodne suradnje s nacistima – preselio u Središnju Aziju. Mnogi od potomaka raseljenih vratili su se u domovinu tek nakon raspada Sovjetskog saveza. U posljednjih deset godina, Moskva smatra da su nasilje i tvrdoglavost jedini put ka riješenju krize. To Vladimira Putina čini popularnim među Rusima, međutim situacija je zbog toga postala jedino gora – piše New York Times. A postat će još i gora, ako Putin nastavi izbjegavati pregovore s umjerenim Čečenima. U tom slučaju, cijenu ove krize više neće plaćati jedino Rusija već i druge zemlje.
Bostonski Christian Science Monitor kritizira Zapad zbog toga što manje-više tolerira Putinov despotski način vladanja. Ruski je predsjednik gotovo u potpunosti utišao neovisne medije. Nakon što mu se politički suprotstavio jedan naftni tajkun, vlasnik Yukosa, Putin ga je strpao u zatvor. Afera s Yukosom doprinijela je skoku cijene benzina. Podilaženje Putinu najviše dolazi do izražaja u krizi u Čečeniji, gdje ruski predsjednik već godinama, neuspješno, nastoji “normalizirati situaciju” silom – smatra uvodničar Christian Science Monitora i zaključuje: Zapad mora prestati podržavati ruskog predsjednika.